ZAGREB
Nizozemska bi sljedeći mjesec trebala završiti parlamentarnu proceduru ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, najavio je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nakon sastanka s predsjednikom nizozemskog Senata. "Najavljeno je da će Senat Kraljevine Nizozemske imati sljedeći mjesec na razmatranju ugovor Hrvatske i Europske unije i nadam se da će on biti ratificiran u tom mjesecu", rekao je Leko u izjavi novinarima nakon sastanka s Fredom de Graafom. Donji dom nizozemskog parlamenta potvrdio je 5. veljače hrvatski pristupni ugovor, a nakon potvrde u gornjem domu, Senatu, potpis bi na ugovor još trebala staviti nizozemska kraljica da bi proces bio i formalno okončan. Leko je rekao da je glavna tema razgovora s nizozemskim kolegom bio proces pristupanja Hrvatske EU-u i proces ratifikacije te kako je zajednički zaključeno "da je RH vjerodostojna u ispunjavanju svih preuzetih obveza, da su Hrvatska i njezino društvo prihvatili da je njihov interes proces izgradnje društva koje je komplementarno društvima i vrijednostima zemalja članica Europske unije". Dodao je da je Nizozemska bila od velike pomoći u procesu pristupanja Hrvatske EU-u u raznim programima te najavio da će dvije zemlje nastaviti tu prijateljsku suradnju kad Hrvatska postane članicom EU 1. srpnja ove godine u tijelima EU-a, ali i na drugim područjima, primjerice u poljoprivredi, turizmu i brodogradnji. De Graafa bi tijekom dana trebali primiti i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović.
ZAGREB
Povjerenik Europske komisije za promet Siim Kallas odgodio je iz "tehničkih razloga" svoj posjet Zagrebu gdje je trebao održati više sastanaka u ponedjeljak i utorak, ali će posjet biti realiziran kroz nekoliko dana, rečeno je u ponedjeljak Hini iz Delegacije EU-a u Hrvatskoj. "Posjet je odgođen za nekoliko dana iz tehničkih razloga", kazano je iz Delegacije. Kallas se u ponedjeljak i utorak trebao sastati s predsjednikom Ivom Josipovićem, potpredsjednikom vlade Nevenom Mimicom, prvom potpredsjednicom vlade i ministricom za vanjske i europske poslove Vesnom Pusić, potpredsjednikom vlade i ministrom za regionalni razvoj i fondove EU-a Brankom Grčićem, ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašem Dončićem i članovima saborskog odbora za pomorstvo, promet i veze.
NIKOZIJA
Kandidat desnice Nicos Anastasiades dobio je najviše glasova na predsjedničkim izborima u nedjelju, ali nedovoljno za pobjedu i morat će u drugi krug s kandidatom komunista Stavrosom Malosom, javljaju mediji s otoka Cipra kojemu prijeti stečaj ako ne ispregovara spas s novčarskim ustanovama. Anastasiades je dobio 45,4 posto, a Malas, kandidat vladajućih komunista 26,9 posto glasova. Trećeplasirani Giorgos Lillikas, kandidat socijalista, dobio je 24,9 posto i glasovi njegovih birača bit će odlučujući kada se u drugome izbornome krugu 24. veljače sučele Anastasiades i Malas.
Predsjednički izbori na Cipru koji ima predsjednički sustav, održavaju se u jeku duboke gospodarske krize i zastoja u pregovorima o mogućem ujedinjenju otoka podijeljenog od turske invazije 1974. Cipar od lipnja pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Europskom unijom i Europskom središnjom bankom (ECB) o planu spašavanja gospodarstva. Procjenjuje se da mu treba 17 milijardi eura, od čega 10 milijardi za oporavak banaka koje su jako izložene grčkom dugu. Anastasiades (66), vođa najveće oporbene stranke Disy (desnica), predstavio se u kampanji kao najbolji izbor za pregovore s međunarodnim novčarskim ustanovama o planu spašavanja Cipra koji podrazumijeva velike reforme i oštre mjere štednje.
CARACAS
Venezuelanski predsjednik Hugo Chavez objavio je u ponedjeljak na Twitter profilu da se vratio u Caracas više od dva mjeseca nakon nove operacije karcinoma na Kubi. Predsjednik je primljen u vojnu bolnicu u Caracasu, naveo je jedan venezuelanski ministar također na Twitteru. "Vratili smo se u venezuelansku domovinu. Hvala Bože! Hvala voljenom narodu! Ovdje nastavljamo s liječenjem!", napisao je Chavez na Twitteru.
STOCKHOLM
Prodaja oružja prošle je godine pala prvi puta od sredine 80-tih godina prošlog stoljeća zbog gospodarske krize i smanjenje potražnje za vojnom opremom za operacije u Afganistanu i Iraku, objavio je u ponedjeljak Međunarodni mirovni institut u Stockholmu (SIPRI). Prošle je godine prodano oružja za 410 milijardi dolara, što je pet posto manje prilagođeno kretanju valuta prema 411 milijardi iz 2011., prenosi SIPRI koji provodi neovisna istraživanja međunarodne sigurnosti. SIPRI, koji izvješća objavljuje od 1989., ne uključuje u istraživanja kineske tvrtke jer za njih nema podatke.
"Mjere štednje i smanjenje vojnih proračuna, kao i odgode vojnih nabavki utjecali su na prodaju oružja u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi", stoji u izvješću objavljenom na internetskim stranicama SIPRI-a. "Ulogu je odigrao i pad narudžbi za Irak i Afganistan te embargo na uvoz oružja u Libiju", dodaje se. Od 100 najvećih proizvođača oružja promatranih u 2011., 74 tvrtki su bile iz Sjedinjenih Država i zapadne Europe na koje otpada 90 posto prodaje, kao i u 2010. Najveća je i dalje američki Lockhead Martin, slijedi Boeing koji je na drugom mjestu zamijenio britanski BAE Systems te General Dynamics i Northrop Grumman, navodi se u izvješću.
VATIKAN
Sveti otac Benedikt XVI. počeo je u nedjelju navečer u Vatikanu tradicionalne korizmene duhovne vježbe, "trenutak osame" nakon dana bremenitih uzbuđenjima koja su pratila najavu njegova odreknuća od papinske službe, rekao je talijanski kardinal. Kardinal Gianfranco Ravasi, Papin "ministar" za kulturu, ove godine predvodi duhovne vježbe Rimske kurije koje se završavaju u subotu a održavaju se u vatikanskoj kapeli Redemptoris Mater. Lani ih je predvodio kardinal Kinshase, Laurent Monsegwo Pasinya. Obojica su među kardinalima koji imaju izgleda da budu izabrani za papu na konklavama u ožujku, nakon odreknuća njemačkog Pape 28. veljače. Benedikt XVI. će u nedjelju održati svoj posljednji Angelus pred vjernicima na Trgu svetog Petra.
QUETTA
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon "odlučno je osudio" napad u kojem je poginula 81 osoba u Quetti u Pakistanu i zatražio da pakistanske vlasti djeluju brzo protiv odgovornih, kazao je u nedjelju njegov glasnogovornik Martin Nesirky. Podsjećajući da se radi o drugom napadu na šijitsku zajednicu u Quetti u nekoliko tjedana, Ban "poziva na brzu i odlučnu akciju protiv onih koji preuzimaju odgovornost i čine takva zlodjela".
TOKIO
Tri kineska broda uplovila su u ponedjeljak u teritorijalne vode otoka oko kojih se Kina spori s Japanom, priopćila je japanska Obalna straža. Kineski patrolni brodovi približili su se oko 9.00 sati po mjesnom vremenu (1.00 sat po srednjoeuropskom) otocima Senkaku u Istočnom kineskom moru koji su pod upravom Tokija, ali ih Peking, koji ih zove Diaoyu, uporno prisvaja. Peking redovito šalje brodove, a povremeno i zrakoplove, oko tog nenastanjenog otočja otkako je japanska država u rujnu nacionalizirala tri od pet tih otoka otkupivši ih od japanskog privatnog vlasnika. Teritorijalni spor se tada naglo produbio, a diljem Kine su održani gdjekad i nasilni sedmodnevni protujapanski prosvjedi. Tokio je nakon tog pogoršanja napetosti nedavno najavio ustroj specijalnih snaga sa šestotinjak ljudi i 12 brodova koji će nadzirati i štititi otočje Senkaku.
Odnosi su dodatno zategnuti početkom veljače kada je Tokio ustvrdio da je kineska fregata 30. siječnja usmjerenim radarskim snopom naciljala japanski ratni brod.
Japan je zatražio ispriku za taj incident koji je Peking demantirao, nazivajući ga pokušajem "blaćenja" Kine.
LONDON
Novinari BBC-ja počeli su u ponedjeljak iza ponoći 24-satni štrajk u znak prosvjeda protiv otpuštanja, što bi moglo prouzročiti prekide u radijskim i televizijskim emisijama te britanske mreže. Štrajk je organiziran na poziv Nacionalne novinarske unije (NUJ) nakon neuspjeha pregovora o preraspoređivanju 30 zaposlenika kojima prijeti otkaz. Devet zaposlenika kojima prijeti otkaz radi na BBC-u u Škotskoj, a ostali u podružnicama Five Live, Asian Network i World Service. Glavna tajnica sindikata Michelle Stanistreet rekla je da "članovi NUJ-a rade na tome da se očuvaju radna mjesta i kvalitetno novinarstvo u korporaciji". "Ljutiti su razočarani žalosnim odlukama vrha BBC-ja - odlukama po kojima novinari ostaju bez posla a novinarstvo i kvalitetan program su ugroženi", rekla je. Kako navodi NUJ, BBC je od 2004. izgubio 7.000 radnih mjesta. Sindikat traži šestmjesečni moratorij na otpuštanja. Do 2017. ta javna medijska kuća planira ukinuti 2.000 radnih mjesta a izradu programa će temeljito preispitati u okviru velikog plana smanjenja troškova.
BRUXELLES
Suočen kao i sav tisak s ekonomskom krizom, veliki belgijski dnevnik Le Soir pionir je u svakodnevnoj ponudi u 17 sati novog "u potpunosti digitaliziranog" izdanja koje se plaća a mogao bi poslužiti kao primjer drugim dnevnicima tvrtke Rossel. "Le Soir nije odlučio prekinuti s papirnatim izdanjem, to bi bio samoubilački potez", tvrdi Philippe Laloux, tvorac digitalnog izdanja briselskih novina utemeljenih prije točno 125 godina. No, s obzirom da "sve više čitatelja želi imati na raspolaganju produbljenu informaciju kad izađu iz ureda ili prije spavanja, posebice na novim tehonološkim pomagalima poput tableta i smartphonea, od polovice siječnja zakazan im je sastanak svaki dan u 17 sati", objašnjava on. "Ne radi se o razvoju web stranice nego o novom proizvodu koji omogućava izlaz iz izobilja aktualnosti, sa svim prednostima digitalne tehnologije: ergonomijom ekrana, obogaćivanjem multimedija, poveznicama izvan teksta", ističe otac projekta kojem, po njegovim riječima, nema ravna ni u frankofonom ni u anglofonom tisku.
Druga je novost da treba platiti za pristup novom izdanju koje se vraća tradiciji večernjeg izdanja dnevnika. Pretplata od 24 sata koja omogućava pristup cijelom arhivu novina kao i PDF inačici jutarnjeg izdanja stoji jedan euro. Belgijska tvrtka Rossel udružila se s glavnim telefonskim operaterom u zemlji i velikim korejskim elektronskim proizvođačem nudeći "ponudu" koja se sastoji od dvogodišnje pretplate na Le Soir, pristupa mobilnom Internetu i tablet, sve po cijeni od 23 do 41 euro mjesečno.