Sargsyan (59), kojemu se suprotstavlja šest protukandidata, obećao je "slobodne" izbore u zemlji na jugu Kavkaza s 3 milijuna stanovnika.
Sargsyanovu pobjedu 2008., oporba je proglasila namještenom i pokrenula prosvjede koji su prerasli u sukobe s deset žrtava.
Parlamentarne izbore 2012., na kojima je pobijedila predsjednikova Republikanska stranka promatrači iz Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi ocijenili su nedovoljno demokratskima.
Analitičari ocjenjuju da predsjednički izbori ne donose iznenađenja jer su glavne oporbene stranke odbile sudjelovati, a nijedan od drugih predsjedničkih kandidata nije dorastao Sargsyanu kojemu ankete predviđaju pobjedu sa 69 posto glasova.
Njegov glavni protukandidat bivši je ministar vanjskih poslova Raffi Hovannisian (54) koji bi prema ispitivanjima trebao dobiti 11 posto glasova.
Oporba se nije suglasila oko zajedničkog kandidata te izbore bojkotiraju tri vodeće oporbene stranke koje imaju 48 od 131 mjesta u parlamentu. To su Armenija blagostanja koju vodi Gagik Tsarukyan, pokret Nacionalni armenski kongres kojemu je na čelu bivši predsjednik Levon Ter-Petrosyan i Revolucionarni armenski savez Dachnaktsoutun.
Izbornom kampanjom dominirali su gospodarski problemi Armenije koja se bori s visokom nezaposlenošću i korupcijom i trpi embargo susjednog Azerbadjžana i Turske, dok joj je glavna saveznica Rusija.
Teško pogođena krizom Armenija računa na prihode svoje brojne dijaspore od oko 8 milijuna ljudi. Smatra se da čak 30 posto od tri milijuna Armenaca u domovini preživljava s 1,5 eura na dan.
No za razliku od Azerjbadžana s kojim je ratovala nakon raspada Sovjetskog Saveza oko enklave Nagorno-Karabah u kojoj su Armenci većina, Armenija nema ni plina ni nafte.
Sukob koji je završio 1994., s najmanje 20.000 mrtvih tinja te prekogranična razmjena vatre nije rijetkost.
S Turskom, koja je saveznica Azerbajdžana, Armenija je u lošim odnosima zbog genocida iz doba Otomanskog carstva (1915-1917) u kojem je ubijeno 1,5 milijuna Armenaca, prema optužbama Erevana, što Turska kategorički odbacuje i broj žrtava svodi na između 300.000 i pola milijuna ljudi.
Završnicu kampanje zasjenio je napad na predsjedničkog kandidata Paruyra Hayrikyan koji je 31. siječnja ranjen metkom u rame. Taj 63-godišnjak, disident u sovjetsko doba, zatražio je odgodu izbora, a zatim odustao od zahtjeva. Napad na kandidata koji bi trebao dobiti pet posto glasova neće utjecati na legitimnost izbornih rezultata, no svakako govori da izbori nisu besprijekorni, kažu analitičari.