Temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim, uključuje stagnaciju realnog BDP-a u 2013. (odnosno rast od 0,3 posto) i zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru.
Šok-scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja pak prosječni pad realnog BDP-a od 3,6 posto. U takvom se scenariju očekuje pooštravanje recesije u eurozoni i pogoršavanje uvjeta financiranja za banke kao i kumulativna deprecijacija kune za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij.
Ispitivanje je pokazalo kako bi u temeljnom scenariju udio loših u ukupnim kreditima banaka mogao dosegnuti otprilike 17,5 posto na kraju 2013. godine (dok je krajem rujna 2012. iznosio 14,05 posto).
U šok-scenariju pak došlo bi do snažnijeg porasta udjela loših kredita te bi iznosio 25,2 posto.
Pritom standardno, korporativni portfelj daje najveći doprinos dinamici loših kredita. Udio loših kredita poduzećima u temeljnom scenariju krajem 2013. iznosio bi 31 posto, a u šok-scenariju oko 47 posto.
U segmentu kreditiranja stanovništva potrošački bi krediti dosegnuli 14 posto u temeljnom i 17 posto u šok-scenariju, dok bi udio loših stambenih kredita umjereno porastao, na 7,1 posto i 11,5 posto.
Projicirani neto prihod banaka u 2013. u temeljnom je scenariju porastao u odnosu na 2012. godinu te bi trebao i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju cjelokupnog troška ispravaka vrijednosti, navode iz HNB-a.
U šok-scenariju, uz niži projicirani neto prihod, od oko 15 posto, dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita pod utjecajem znatnijeg pada BDP-a, ali i promjene tečaja koja aktivira valutno inducirani kreditni rizik.
Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u tom bi scenariju bila smanjena za oko 2 postotna boda te bi za oko 5 postotnih bodova bila niža nego u temeljnom scenariju (u kojem bi rasla za 2,7 postotna bodova), pri čemu se potencijalna deprecijacija kune pojavljuje kao najvažniji činitelj pada adekvatnosti kapitala.
U tom bi šok-scenariju, ako se ne poduzmu nikakve dodatne mjere za jačanje kapitaliziranosti, do kraja 2013. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto imalo 13 banaka, koje raspolažu s oko 9,5 posto imovine sektora.
Pet banaka, koje raspolažu s oko 2 posto imovine sektora, imalo bi stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto, pokazalo je ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj.