Ova agencija u četvrtak je objavila rezultate istraživanja provedenog krajem 2012. godine na uzorku od 1563 ispitanika iz 18 regija u BiH, čiji je cilj bio utvrditi kako bi se građani izjašnjavali o nacionalnoj pripadnosti odnosno kako bi bilo najprikladnije definirati pitanje i moguće odgovore.
U slučaju u kojemu bi bili ponuđeni otvoreni odgovori bez spominjanja bilo koje nacije, Hrvatom, Srbinom ili Bošnjakom bilo bi se spremno izjasniti 81 posto ispitanika, dok se sedam posto ne bi željelo izjasniti, a ostali su na neki drugi način formulirali svoju nacionalnu pripadnost.
U varijanti kada je ponuđena mogućnost izjašnjavanja o pripadnosti hrvatskoj, srpskoj odnosno bošnjačkoj naciji ili kategoriji ostalih, bez čitanja ponuđenih odgovora, pripadnicima triju konstitutivnih naroda izjasnilo se 93 posto ispitanika, dok je šest posto izjavilo kako pripada "ostalima".
Kada su ispitanicima čitani ponuđeni odgovori o pripadnosti kontitutivnim narodima ili ostalima, njih čak 97 posto izjavilo je kako se osjeća Hrvatom, Srbinom ili Bošnjakom, a 1,5 posto kao pripadnici ostalih nacionalnih skupina.
Istraživači "Prizme" zaključili su kako upravo treća formulacija odnosno način postavljanja pitanja može dati pravu etničku sliku BiH, a da bi kod primjene tzv. otvorenog pitanja bez ponuđenih odgovora došlo do "rasipanja" dijelova kontitutivnih naroda pri čemu o različitim formulacijama svog identiteta u postocima razmišlja najviše Bošnjaka, nešto manje Hrvata, a najmanje Srba. Kod takvih ispitanika dolazilo se do odgovora poput Bosanac, bosanski Hrvat i slično.
Preporuka istraživanja je da se pri formuliranju pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti vodi računa o prikupljenim pokazateljima kako bi se na popisu planiranom za jesen dobila što točnija slika o etničkoj strukturi društva u BiH.
Popis stanovništva u BiH, koji je prvotno planiran za travanj, morao je biti odgođen za listopad jer je probni popis, koji je proveden 2012. godine, pokazao manjkavosti u organizaciji i metodologiji pripreme njegove provedbe.
Statistički ured Europske unije (EUROSTAT), koji je nadzirao probni popis, preporučio je da se u popisnicama ponuđeni odgovori na pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti ostave otvorenima.