Tijekom višegodišnjeg istraživanja u kojemu je konzultirano više od 700 različitih izvora IDC je prikupio podatke o 95.940 poginula i ubijena državljanina BiH.
Njihova imena, imena roditelja te etnička pripadnost i mjesto smrti IDC je ranije učinio dostupnima u elektronskoj formi, a sada su se pojavila u i četiri knjige objavljene kako bi bile trajnim dokumentom o ratnim žrtvama.
"Ovo nije zatvorena knjiga i nama svako ime ostaje važno", kazao je na promociji direktor IDC-a Mirsad Tokača dodajući kako je "Bosanska knjiga mrtvih" zapravo tek dio šireg regionalnog projekta čiji je cilj prikupiti i objaviti imena svih poginulih u ubijenih tijekom radova na području bivše Jugoslavije.
Prema prikupljenim podacima, u razdoblju od 1991. do 1996. godine poginuo je 57.701 građanin BiH koji je bio pripadnik neke od vojnih formacija, a ubijeno je 38.239 civila.
Među civilnim stanovništvom najviše je stradalih Bošnjaka, njih čak 31.107. Civila srpske nacionalnosti stradalo je 4.178, a Hrvata 2.484.
Hrvati u ukupnom udjelu civilnih žrtava čine 6,5 posto.
Među vojnicima najviše je poginulih također bilo bošnjačke nacionalnosti - 30.900. Poginulih Srba u vojnim odorama bilo je 20.774, a vojnika hrvatske nacionalnosti 5.919, što je 10,25 posto u ukupnom udjelu poginulih.
Stručnjaci IDC-a izračunali su kako je u odorama Hrvatske vojske odnosno Hrvatskog vijeća obrane (HVO) bilo šest tisuća poginulih koji su bili državljani BiH.
Prema istom izračunu, u redovima Armije BiH borilo se i poginulo 465 Hrvata, dok ih je 47 poginulo boreći se na strani JNA odnosno vojske bosanskih Srba.
U različitim procjenama broja poginulih u BiH iznošene su oprečne tvrdnje uključujući i one kako je smrtno stradalo i više od 200 tisuća ljudi.
Govoreći na sarajevskoj promociji profesor na Franjevačkoj teologiji fra Ivan Šarčević kazao je kako su točni podaci o ubijenima i poginulima iznimno značajni, jer će spriječiti manipulacije kakvih je bilo u povijesti ovih prostora.
"Ovime su brojke iz ideološke napuhanosti svedene u realnost", kazao je Šarčević preporučivši da se "Bosanska knjiga mrtvih" koristi kao enciklopedija.
Konstatirao je kako je iznimno važno da se na temelju prikupljenih činjenica izgradi nova kultura sjećanja u kojoj će se prestati s tim da svatko ističe samo "svoje" žrtve, a one druge ignorira ili minimizira.
Direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić najavila je kako će uskoro biti dovršena slična publikacija koja će dokumentirati činjenice o poginulima i ubijenima na Kosovu, a nakon toga slijedi slična knjiga za Srbiju dok će takav projekt za Hrvatsku realizirati udruga "Documenta".
Također će biti popisane žrtve sukoba u Sloveniji 1991. odnosno u Makedoniji 2000. godine.
"Sve to će dati novi poticaj našoj incijativi za REKOM (regonalnu komisiju za istinu i pomirenje)", kazala je Kandić.