LUXEMBOURG - Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji oporavila se u prosincu nakon pada u prethodnom mjesecu. U eurozoni je proizvodnja u prosincu porasla 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je zabilježila isti postotni pad. U 27 članica Europske unije porasla je 0,5 posto, nakon revidiranog 0,6-postotnog pada u studenom, objavio je Eurostat. Među zemljama članicama čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, industrijska proizvodnja na mjesečnoj je razini porasla u 14 zemalja, pala u njih šest, a ostala stabilna u Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni u prosincu smanjena za 2,4 posto, te za 2,3 posto u EU.
BRUXELLES - Ekonomska kriza u Europskoj uniji vidljiva je i u energetskoj potrošnji koja je pala s 1.800 milijuna tona ekvivalenta nafte u 2008. na 1.700 milijuna tona u 2011., odnosno za šest posto, pokazuju podaci Eurostata. Najveći potrošači energije u Europskoj uniji 2011. bile su Njemačka, s 316 milijuna tona, iako to zapravo znači da se tamošnja potrošnja smanjila za 7,7 posto u odnosu na 2008. Slijedi Francuska s 260 milijuna tona ekvivalenta nafte, Velika Britanija, sa 199 milijuna tona, i Španjolska, sa 129 milijuna tona. Tih pet zemalja zajedno čini gotovo dvije trećine ukupne europske potrošnje, pokazuju podaci statističkog ureda EU-a. U tom se razdoblju potrošnja energije smanjila u 23 zemlje članice, a povećala u njih četiri - Belgiji, Estoniji, Malti i Poljskoj. Daleko najveći rast zabilježila je Malta, za 16,9 posto. U 2011. prosječna stopa energetske ovisnosti u EU iznosila je 54 posto i gotovo se nije mijenjala od 2008.
BRUXELLES - Europska unija i Sjedinjene Države odlučili su započeti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi se najranije mogli završiti za dvije godine. "Obje strane, Europska unija i Sjedinjene Države su pokrenuli unutarnju proceduru koja je potrebna za početak pregovora o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu", kaže se u zajedničkoj izjavi američkog predsjednika Baracka Obame, predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya i predsjednika Komisije Jose Manuela Barrosa. Komisija navodi da će, kada pregovori završe, to biti najveći trgovinski sporazum koji je ikad ispregovaran i da bi mogao pridonijeti povećanju BDP-a Europske unije za 0,5 posto. U njemu će se pokušati uskladiti propisi i standardi za tehničke proizvode, koji sada predstavljaju najveću prepreku za trgovinu preko Atlantika.
SARAJEVO - Vlasti Bosne i Hercegovine pojačat će nadzor nad kvalitetom hrane koja se uvozi u tu zemlju, najavio je u srijedu u Sarajevu ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Mirko Šarović. Na dodatne mjere koje će provoditi Agencija za sigurnost hrane BiH, vlasti u Sarajevu odlučile su se nakon što je u mlijeku hrvatskih proizvođača "Dukat" i "Vindija" otkrivena povećana koncentracija aflatoksina M1 i potom pojačan nadzor nad svim pošiljkama mlijeka i mliječnih proizvoda te stočne hrane koja se uvozi u tu zemlju. Šarović je potvrdio kako su vlasti BiH i Hrvatske blisko surađivale kako bi riješile problem nastao nakon što je u "Dukatovom" i "Vindijinom" mlijeku pronađen aflatoksin u nedopuštenim koncentracijama. Te su otrovi koji potiču iz plijesni 28. siječnja prve otkrile inspekcije u BiH, koje su potom izvijestile odgovarajuća tijela u Hrvatskoj, a ona su provela dodatne provjere nakon čega je i izdana zabrana prodaje neispravnog mlijeka.
SARAJEVO - Ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović kazao je u srijedu Hini kako je uvjeren da neće biti dodatnih ustupaka koji bi omogućili da tvrtke iz Hrvatske i nakon njezina ulaska u Europsku uniju nastave izvoziti svoje proizvode u BiH bez plaćanja carine, dodajući kako im je najbolje rješenje otvoriti svoje pogone u BiH i tako osigurati nastavak bescarinskog izvoza u sve zemlje CEFTA-e. "Dodatnih koncesija neće biti i neće biti carinske stope nula", ustvrdio je Šarović. Hrvatska od Europske komisije pokušava dobiti suglasnost za usvajanje dodatnog protokola koji bi joj osigurao da i nakon 1. srpnja, kada zbog pridruživanja EU mora napustiti Zonu slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA), nastavi bescarinski izvoz u BiH. Hrvatski proizvođači hrane godišnje u BiH izvezu proizvoda u vrijednosti od oko 300 milijuna eura, a pripremajući se za ulazak Hrvatske u EU svoje pogone u toj zemlji već su otvorili "Podravka" i "Dukat". Šarović je kazao kako je uvjeren da je to dobar primjer i za druge tvrtke kojima je BiH važno tržište.
ATENA - Albanska, grčka i talijanska vlada potpisale su u srijedu u Ateni ugovor o potpori gradnji plinovoda TAP kojim će se azerbajdžanski plin dopremati u Europu i koji konkurira Nabucco Westu što se planira graditi na sjeveru europskog kontinenta. Operater plinskog polja Šah Deniz II. u Kaspijskom moru, u kojemu najveći udio ima britanski naftni div BP, treba na ljeto odlučiti između projekta TAP, kojim će se Grčka povezati s Italijom i Nabucco Westa koji mu konkurira s trasom od bugarsko-turske granice do Austrije. Gradnja TAP-a koji će se pružati 800 km, od čega će 478 km ići grčkim teritorijem, investicija je vrijedna 1,5 milijarda eura i otvorit će 2.000 radnih mjesta u Grčkoj, rekao je Samaras. Nositelj projekta koji bi u početku trebao dopremati 10 milijarda prostornih metara plina na godinu jest konzorcij u koji ulaze švicarski Axpo, norveški Statoil (po 42,5 posto svaki) i njemački Eon (15 posto).
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu najavila mogućnost da zakonski propiše označavanje podrijetla mesa u gotovim jelima te ponovila da je afera s konjskim mesom pitanje krivog deklariranja proizvoda. "Očito je da je netko u dugom lancu, namjerno ili zbog nebrige krivo označio proizvod", izjavio je povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača Tonio Borg. Afera s konjskim mesom izbila je kada je Britanska agencija za sigurnost hrane (FSA) objavila da je u lazanjama marke Findus pronađeno više od 60 posto konjskog mesa, dok je ne deklaraciji pisalo da je riječ o goveđem mesu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice ojačale su u srijedu u nervoznoj trgovini a u fokusu su ponovo bila mješovita poslovna izvješća kompanija. Londonski FTSE porastao je 0,17 posto na 6.349 bodova, pariški CAC za 0,19 posto na 3.693 boda, dok je frankfurtski DAX bio u plusu 0,69 posto i iznosio 7.713 boda. Tako je nizozemski proizvođač piva Heineken ojačao 5,1 posto zahvaljujući neočekivano dobrim poslovnim rezultatima. Francuski proizvođač automobila poskočio je pak 5,8 posto iako je izvijestio o rekordnom gubitku od pet milijardi eura u 2012., budući da je iznos bio očekivan, a najavili su i nove uštede u iznosu 900 milijuna eura. Neočekivano veliki tromjesečni gubitak Societe Generala u četvrtom tromjesečju rezultirao pak padom cijene njegove dionice za četiri posto. Nakon oštrog skoka sredinom studenog prošle godine europske dionice počele su slabiti krajem siječnja pod pritiskom obnovljenih strahova od političkih rizika u južnoj Europi, slabih poslovnih rezultata i prognoza niza kompanija koji su prigušili apetit ulagača za dionicama.
LONDON - Euro je u srijedu ojačao prema jenu na međunarodnim deviznim tržištima u promjenjivoj trgovini nakon priopćenja G7 o valutnim tečajevima, čiji je cilj bio stišati glasine o ratu valutama, no polučio je posve suprotan učinak, potaknuvši nove zabrinutosti. Jedinstvena europska valuta ojačala je prema jenu 0,5 posto, na 126,35 jena, dok je prema dolaru ostala gotovo nepromijenjena i njome se trgovalo po 1,3445 dolara. Dolar je pak prema jenu oslabio 0,65 posto, na 92,85 jena.