"Inspekcije već kontroliraju korištenje energenata te bi u narednih dvadesetak dana to trebalo pokazati pozitivne učinke", izjavio je ministar prostornog uređenja i okoliša Sarajevske županije Zlatko Petrović dodavši kako je konkretni cilj spriječiti da se u Sarajevo dovozi i prodaje ugljen loše kvalitete.
Prema dostupnim podacima, Sarajevo spada u red najzagađenijih gradova u Europi čemu pogoduje njegov položaj u kotlini okruženoj planinama, ali i veliki broj starih automobila te grijanje na kruta goriva loše kvalitete.
Meteorološka služba registrirala je kako najveći problem predstavlja zagađenje zraka česticama prašine. Vrijednosti koje toleriraju svjetski standardi su 25 mikrograma prašine po prostornom metru zraka iako gradske službe u Sarajevu drže da se može tolerirati i dvostruko veća količina lebdećih čestica u zraku. Problem je što u zimskim mjesecima te vrijednosti budu povećane i do gotovo stotinu mikrograma, što se smatra opasnim po zdravlje jer može dovesti do kancerogenih promjena na plućima i dišnim putovima.
Najvećim uzročnikom takvih zagađenja su kućanstva koja se griju na ugljen, a veliki broj njih se nakon rata odrekao uporabe plina kao energenta zbog njegove visoke cijene i sve slabije kupovne moći.
Drugi najveći zagađivač su automobili kojih je u sarajevskoj županiji registrirano više od 140 tisuća, a polovica ih je starija od dvadeset godina te ne ispunjava niti jedan od suvremenijih ekoloških standarda.
Tome je doprinijela i činjenica da se vlasti BiH zbog slabe kupovne moći stanovništva dopustile da se u tu zemlju iz inozemstva, a posebice iz Europske unije uvoze rabljeni automobili s motorima koji ispunjavaju tek zastarjele europske norme i izbacuju se iz uporabe upravo zbog prekomjernog zagađenja kojega izazivaju.
Problem uporabe starih i ekološki neprihvatljivih automobila za sada se čini nerješivim pa sarajevske vlasti nisu najavile nikakve mjere kojima bi se takvi zagađivači maknuli s gradskih ulica.