Koordinatorica ove udruge za područje BiH Lejla Mamut izjavila je kako predstavnici TRIAL-a informacije o ratnim zločincima koji su do sada izbjegli ruku pravde prikupljaju razgovarajući sa žrtvama i članovima obitelji ubijenih i nestalih smatrajući kako na taj način mogu pomoći onome što već rade Tužiteljstvo BiH i tužiteljstva na nižim razinama.
"Mi nećemo raditi istrage jer su za to nadležna odgovarajuća državna tijela, a cilj nam je doći samo do osnovnih informacija", pojasnila je Mamut.
U TRIAL-u u cijelu akciju kane uključiti i druge nevladine udruge iz inozemstva.
Radit će to tako što će razmjenjivati prikupljene informacije i na terenu pokušati provjeriti njihovu točnost, a potom ih proslijediti policijskim i pravosudnim tijelima država u kojima potencijalni ratni zločinci žive.
TRIAL je angažirao i talijanskog odvjetnika Alfreda Strippolija koji je stekao višegodišnje iskustvo sudjelujući u istragama o ratnim zločinima što ih je provodilo Tužiteljstvo BiH.
Procjena je kako su najveći izgledi za procesuiranje počinitelja ratnih zločina u onim državama koje slijede načelo univerzalne nadležnosti. Riječ je o zemljama poput Belgije, Kanade, Njemačke, Švicarske, Velike Britanije te o skandinavskim državama.
Predsjednica udruge "Žene - žrtve rata" iz BiH Bakira Hasečić već je najavila potporu naporima koje poduzima TRIAL. Kazala je kako je takva akcija nužna istaknuvši kako postoje dokazi o tome da neki počinitelji ratnih zločina, koji su pobjegli iz BiH, danas u drugim državama žive čak i kao susjedi žrtava ili članova obitelji ubijenih. Kao primjer navela je slučaj u kojem je 1992. godine u Banjoj Luci silovana te potom udavljena Bošnjakinja, a njeno tijelo bačeno u bunar. Počinitelj se nakon rata skrio u Švedskoj gdje, po njezinim riječima, živi u istoj ulici u kojoj živi i obitelj njegove žrtve. "Imamo na desetke takvih slučajeva", ustvrdila je Hasečić.
Prema procjenama nevladinih udruga, na slobodi su i dalje deseci tisuća osoba za koje se opravdano sumnja da su umiješane u ratne zločine u BiH.
U Ministarstvu pravosuđa BiH raspolažu informacijama o oko 1.400 slučajeva ratnih zločina koje su otvorila tužiteljstva na različitim razinama, a odnose se na oko devet tisuća osumnjičenika.
Još 2008. godine vlasti BiH usvojile su državnu strategiju za procesuiranje slučajeva ratnih zločina kojom je predviđeno da sva suđenja budu okončana u razdoblju od petnaest godina. Prema podacima Suda BiH, od 2006. kada je taj sud počeo djelovati doneseno je 105 pravomoćnih presuda po optužnicama za ratne zločine pri čemu su se neke optužnice i presude odnosile na veći broj osoba. Slučajeve ratnih zločina procesuiraju i sudovi na entitetskim odnosno županijskim razinama vlasti pa je broj presuda za ratne zločine i veći od ovoga, no o tome ne postoje jedinstveni podaci.