OTOČEC OB KRKI - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna Pusić i Karl Erjavec objavili su u srijedu navečer da su našli rješenje za problem Ljubljanske banke, ali ga ne mogu predstaviti javnosti dok ga ne odobre vlade u Zagrebu i Ljubljani. Rješenje oko kojega smo se suglasili ima nekoliko različitih podvarijanti, rekli su ministri vanjskih poslova nakon šestosatnog sastanka u Otočcu ob Krki na kojem su tražili rješenje za pitanje stare devizne štednje hrvatskih štediša u bivšoj Ljubljanskoj banci. Pusić i Erjavec najavili su da će to rješenje predstaviti svojim vladama, te ako ga one prihvate, ponovno će se sastati u Zagrebu 19. veljače.
BRUXELLES - Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Catherine Ashton objavila je u srijedu navečer da je prvi susret predsjednika Srbije i Kosova protekao u konstruktivnom ozračju. Predsjednici Srbije i Kosova Tomislav Nikolić i Atifete Jahjaga sastali su se prvi put u srijedu u Bruxellesu uz posredništvo visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. "Nakon što se sam se odvojeno sastala s njima, imala sam zajednički sastanak s predsjednicima u otvorenom i konstruktivnom ozračju", objavila je u priopćenju Ashton. Dodala je da je na sastanku bilo riječi o dijalogu koji se vodi na razini premijera Srbije i Kosova i unutar kojeg su "već postignut važan rezultati". "Sada se bavimo pitanjem sjevernog Kosova i predstojeći tjedni bit će ključni", rekla je Ashton. Srbijanski predsjednik Nikolić izjavio je novinarima nakon sastanka da nije bilo napretka u vezi sa statusom Kosova. "Predsjednica privremenih institucija u Prištini Jahjaga isključiva je u stajalištu da je Kosovo neovisna država, koja sa Srbijom kao susjedom treba imati dobre odnose", rekao je Nikolić. Istaknuo je da je na sastanku govorio o rezoluciji srbijanske skupštine o Kosovu, "koja predstavlja okvir iz kojeg srpski pregovarači neće izlaziti". "Bez Srbije nema neovisnosti Kosova i ne vidim zašto se onda ne bi razgovaralo o drugim rješenjima", rekao je Nikolić. Nikolić je kratko odgovorio i na pitanje novinara o inicijativama da se odgodi primjena dvojezičnosti u Vukovaru. "Znate što, Hrvatska kao i svaka druga država treba donositi zakone koje može provesti", rekao je.
SARAJEVO - Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine banjalučki biskup Franjo Komarica zamolio je hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića za odlučnije angažiranje vlasti i dužnosnika Republike Hrvatske na rješavanju problema povratka Hrvata izbjeglih iz BiH, a posebice onih s područja banjolučke regije i iz bosanske Posavine, prenijela je u srijedu Katolička tiskovna agencija BK BiH (KTA). Hrvatski je predsjednik tijekom dana u Zagrebu primio biskupa Komaricu i ravnatelja Caritasa Banjolučke biskupije Miljenka Aničića. KTA navodi kako je banjolučki biskup izvjestio hrvatskog predsjednika o stanju hrvatskog naroda u BiH a posebice na području Republike Srpske. Podsjećajući na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, biskup komarica je zamolio predsjednika Josipovića da razmisli o strategiji koja bi bila dobra i korisna i za Hrvatsku i za BiH kako bi hrvatski narod u BiH mogao dati svoj konstruktivni doprinos da BiH bude otvorena za europske integracije. Komarica je ocijenio kako se može dogoditi da se opet odgodi provedba strategije za povratak prognanih i izbjeglih Hrvata iz BiH, pa je predsjednika Josipovića zamolio za angažiranje kako se to ne bi dogodilo.
ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović susreo se s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom te ministrom obrane Safarom Abijevom i s njima razgovarao o potencijalima bilateralne obrambene suradnje i o mogućnosti razvoja vojno-tehničke suradnje, priopćeno je u srijedu iz MORH-a. Na sastanku je istaknuto da su Hrvatska i Azerbajdžan prijateljske zemlje koje dijele slično povijesno iskustvo što uvjetuje i olakšava međusobno razumijevanje. Obje su strane iskazale interes za uspostavu i realizaciju bilateralne obrambene suradnje, koja će poticajno djelovati na daljnji razvoj ukupnih gospodarskih odnosa. Potencijalna područja obrambene suradnje su prijenos hrvatskih iskustava iz procesa pristupanja euroatlantskim integracijama, obrambenih reformi i dostizanja ciljanog stupnja interoperabilnosti, kaže se u priopćenju. "Ovaj posjet upravo je prigoda za izlaganje hrvatskih iskustava na planu euroatlantskih integracija, ali i reformi obrambenog sustava kroz koji smo u jednom dužem vremenskom razdoblju prolazili. Hrvatska i Azerbajdžan su zemlje sličnih povijesnih iskustava. Uvjeren sam da koristeći naša iskustva Azerbajdžan može skratiti vrijeme u dostizanju interoperabilnosti i kompatibilnosti, prilagođavajući obrambeni sustav svojim potrebama", istaknuo je Kotromanović.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović kao promatrač, okupit će se u četvrtak i petak na summitu na kojem će iz drugog pokušaja nastojati postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (MFF), za razdoblje 2014-2020. Prije samog summita, Milanović će sudjelovati na sastanku čelnika "prijatelja kohezije", neformalne skupine zemalja koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy istaknuo je u pozivnom pismu europskim čelnicima da je potrebno hitno postići dogovor o sedmogodišnjem europskom proračunu te izrazio uvjerenje da je takav dogovor moguće postići na ovome summitu. "Ako želimo da se politike i programi EU-a provode glatko, onda je doista potrebno hitno donijeti MFF", ističe u svom pismu Van Rompuy. Na summitu održanom 22. i 23. studenoga čelnici nisu uspjeli postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke.
SARAJEVO - Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton i povjerenik EU za proširenje Štefan Fuele upozorili su najviše dužnosnike Bosne i Hercegovine i njenih entiteta na nedopustiv zastoj u provedbi reformi koje su nužne da bi ta zemlja napredovala na putu ka članstvu u Uniji. "Veoma smo zabrinuti zbog izostanka napretka Bosne i Hercegovine na putu ka Europskoj uniji", stoji u pismu Ashton i Fuelea upućenom na adresu predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande, predsjednika vlada Federacije BiH i Republike Srpske Nermina Nikšića i Aleksandra Džombića te predsjednika sedam najvećih parlamentarnih stranaka, čiji su sadržaj u srijedu prenijeli lokalni mediji u BiH. Ashton i Fuele podsjetili su političare u BiH kako su do sada propustili ispuniti obveze koje su sami preuzeli, a prije svega provedbu promjene ustava i izbornog zakona kojom bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina te uspostavu jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa s EU na državnoj razini. Političari u BiH ranije su se obvezali kako će preuzete obveze ispuniti najkasnije do kraja ožujka, no na tom planu još nema nikakvog napretka.
LJUBLJANA - Za kraj ovog tjedna u Sloveniji su najavljeni novi prosvjedi protiv domaćih političkih elita i vlade, koji će početi već u četvrtak, a u petak će se prvi put u većem broju u u Ljubljani okupiti i pristaše premijera Janeza Janše kako bi izrazili neslaganje s porukama prosvjednika. Prosvjedi protiv slovenskih "političkih i gospodarskih elita" periodično se ponavljaju u slovenskim gradovima već više od dva mjeseca. Prosvjedi koji se sazivaju preko "facebooka" usmjereni su protiv korupcije i klijentelizma lokalnih političara, ali i vlade u cjelini, a u četvrtak će imati i pomalo "karnevalski" štih. Kako je u srijedu objavila televizijska postaja POP-TV, prosvjednici su najavili da će se u četvrtak navečer okupiti u središtu Ljubljane s papirnatim maskama koje će onda simbolično spaliti ispred zgrade slovenskog parlamenta, tražeći odlazak sadašnje vlade te formiranje prijelazne, koja bi državu vodila do prijevremenih izbora. Veći dio prosvjeda "fejsbukovaca" u Ljubljani je najavljen za petak rano popodne, kada će se, prema očekivanjima, njih više tisuća okupiti na Kongresnom trgu. Kako su javili slovenski mediji, dva sata prije toga na istom će se mjestu održati i skup pristaša sadašnje vlade i premijera Janeza Janše.
BERLIN - Vlada kancelarke Angele Merkel zatražila je od njemačkog predsjednika da odredi 22. rujna za datum idućih saveznih izbora, na kojima se Merkel nada osvajanju trećeg mandata. "Nije iznenađenje da njemačka vlada predlaže predsjedniku da nedjelja, 22. rujna 2013., bude datum 18. njemačkih (saveznih) izbora", rekao je Merkeličin glasnogovornik Steffen Seibert na redovitoj tiskovnoj konferenciji. Merkel se nada da će biti ponovno izabrana za kancelarku najvećeg europskog gospodarstva i većina ispitivanja javnih mišljenja daje njezinom konzervativnom bloku barem deset postotnih bodova više nego najvećoj oporbenoj stranci, Socijal demokratima (SPD). Međutim, nije jasno hoće li ona moći sastaviti vladu sa svojim sadašnjim koalicijskim partnerom, proposlovnim Slobodnim demokratima (FDP), koji u većini anketa nisu prošli izborni prag od 5 posto potreban za ulazak u parlament. Merkel, popularna među biračima zbog svog oštrog stajališta po pitanju dužničke krize u eurozoni, mogla bi završiti u velikoj koaliciji s SPD-om, kakva je već bila od 2005-2009. U skladu s Ustavom, predsjednik formalno određuje datum izbora koji se ovoga puta trebaju održati u jednu od nedjelja između 28. kolovoza i 27. listopada, otprilike četiri godine nakon posljednih izbora.