Europski je sud za ljudska prava, odlučujući po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv BiH zbog diskriminacije, 2009. godine presudio kako BiH krši prava pripadnika manjinskih entičkih skupina jer im ne dopušta kandidiranje za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti.
Izmjenama ustava skupština Sarajevske županije je utvrdila kako će ubuduće zastupnici koji se izjašnjavaju kao "ostali" moći formirati svoj zastupnički klub, dok će u vodstvu, osim predsjedatelja i dva zamjenika iz konstitutivnih naroda, moći biti i treći zamjenik kao predstavnik ostalih.
Time je zajamčeno kako će građani koji se izjašnjavaju kao 'ostali' imati ista prava kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Provedba presude "Sejdić-Finci" temeljni je uvjet kojega vlasti BiH moraju ispuniti da bi stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom, a nakon toga i podnijeti molbu za odobravanje statusa zemlje-kandidata za članstvo u Uniji.
Iz Vijeća Europe (VE) vlasti u BiH su upozorene i kako opći izbori, planirani za 2014. godinu, neće biti međunarodno priznati ako budu provedeni po sadašnjim pravilima koja diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina.
Voditeljica ureda VE u BiH Mary Ann Hennessey odmah je pozdravila izmjene ustava Sarajevske županije kazavši kako je to povijesni trenutak za cijelu državu.
"Napravljen je važan iskorak od politike isključivosti, ekskluziviteta i diskriminacije barem u etničkom smislu", kazala je Hennessey zastupnicima.
Istaknula je kako su oni svojom odlukom dokazali da dijele europske vrijednosti, što je primjer kojega sada trebaju slijediti političari na višim razinama vlasti.
Lideri ključnih političkih stranaka u BiH obvezali su se najkasnije do kraja ožujka definirati prijedloge izmjena ustava i izbornog zakona kojima bi se provela odluka iz presude "Sejdić-Finci", no za sada još nema naznaka kompromisa koji bi pomirio različite prijedloge srpskih i bošnjačkih stranaka.
Bošnjačke su stranke sklone prihvatiti prijedlog HDZ BiH i HDZ 1990. da se članovi Predsjedništva BiH ubuduće biraju u parlamentu, no inzistiraju da to vrijedi za oba entiteta, dok iz Republike Srpske inzistiraju da člana državnog vrha iz tog entiteta biraju izravno kao i do sada.