ZAGREB - Program poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls 2013. krenut će početkom velječe, pojednostavit će se i ubrzati procedura, osigurati jeftine izvore financiranja te usavršiti sustav potpora i olakšica koje će se odobravati kroz cijelu godinu, istaknuo je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na predstavljanju programa Poduzetnički impuls 2013. Ukupna sredstva za taj program u ovoj godini iznose 730,5 milijuna kuna i dvostruko su veća nego lani kada je Poduzetnički impuls bio težak 378,5 milijuna kuna. Prošle je godine Ministarstvo zaprimilo 11.213 zahtjeva za poticajima od kojih je odobreno 2.464, što je 55 posto manje nego godinu prije. No, prosječan iznos potpore porastao je na 68.685 kuna, što je čak 90 posto više nego u 2011. Očekuje se da će se uz pomoć tih poticaja zaposliti oko 3.000 osoba. Očekuje se daljnje povećanje iznosa poticaja, tako da će prosječna potpora ove godine iznositi više od 100.000 kuna. Poduzetnički impuls 2013. ima četiri glavna programska područja - sustav potpora, financiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrta, EU projekti te institucionalna podrška. Najznačajnija promjena u ovogodišnjem Impulsu su jednostavnije procedure, poduzetnik će u roku od deset dana saznati može li sudjelovati na natječaju, dok će u roku od 30 dana dobiti obavijest da li je dobio potporu ili ne. U slučaju da se projekt ne realizira kako je očekivano Ministarstvo može u bilo kojem trenutku aktivirati zadužnicu i ostale instrumente osiguranja i vratiti novac u proračun.
ZAGREB - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je danas kako nikada u javnost nije izašao sa stavom da treba ili ne napraviti promjenu u Upravi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), već da ima određenu rezervu prema radu Uprave te banke i da neke stvari u budućnosti u radu HBOR-a treba mijenjati. Na pitanje sa kakvim stavom ide na ovotjednu sjednicu Nadzornog odbora (NO) HBOR-a s obzirom da su u javnost 'puštene' informacije o mogućnosti smjene u Upravi, Maras je kazao kako ni jedan ministar niti postavlja niti smjenjuje bilo koju upravu javnog poduzeća te kako on nikada u javnost nije izašao sa stavom da treba ili ne treba napraviti promjenu u Upravi HBOR-a. "O tome odlučuje Vlada za sva javna poduzeća pa tako i za HBOR. Ono što sam ja rekao je da imam određenu rezervu prema radu Uprave HBOR-a", kazao je Maras odgovarajući na pitanja novinara nakon predstavljanja Poduzetničkog impulsa 2013. Naravno, to je tema koja se može raspravljati samo na NO, ali definitivno neke stvari u budućnosti u radu HBOR-a treba mijenjati, istaknuo je ministar Maras.
ZAGREB - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, na pitanje novinara, rekao je danas kako je upoznat sa najavom norveške tvrtke CroNoMar, sa sjedištem u Šibeniku, da će tužiti HBOR zbog odbijanja zahtijeva za kredit za gradnju brodova u šibenskom NCP-u, te je istaknuo da će pokušati stvari postaviti na ispravan način. Po pisanju medija, tvrtka CroNoMar tražila je od HBOR-a kredit za financiranje gradnje brodova u šibenskom brodogradilištu NCP, no zahtijev im je odbijen te im je savjetovano da pronađu drugog partnera jer je NCP Grupa u blokadi od 2011. Maras je kazao kako je to sa šibenskim brodogradilištem, CroNoMar-om i norveškom Vladom izuzetno kvalitetna suradnja i žao mu je što nije prepoznata u HBOR-u s obzirom da se radi o izvoznom proizvodu i da je NCP preko CroNoMara izvezao desetak katamarana i još šest su ugovorili. Norveška vlada investirala je u Hrvatsku 23 milijuna kuna da bi pokrenula inkubator koji vodi CroNoMar u Šibeniku na čemu smo zahvalni i zbog čega ću u travnju vjerovatno potpisati sporazum s predstavnicima norveške vlade oko daljnjeg razvoja poduzetništva i suradnje i nije mi drago kada se na taj način pristupa tako ozbiljnom partneru, kazao je Maras dodajući da će pokušati stvari postaviti na ispravan način u interesu Hrvatske i hrvatskih poduzetnika.
ZAGREB - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 42,46 milijardi kuna na kraju prošle godine u Hrvatskoj je bilo blokirano 67.384 poslovnih subjekata s 56.606 zaposlenih, kao i 245.441 građanin s ukupnim dugom od 17,68 milijardi kuna, objavila je danas Financijska agencija (Fina) na svojim web stranicama. Ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata na kraju prosinca prošle godine bio je u odnosu na prethodni mjesec manji za 1,25 milijardi kuna, odnosno za 2,9 posto. Istodobno su neplaćena dospjela dugovanja građana u odnosu na studeni prošle godine povećana za 2,3 posto. Podaci Fine o insolventnosti prema trajanju blokada pokazuju da su i u prosincu dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi i po broju i po iznosu. Ipak, broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na studeni nešto su manji - broj poslovnih subjekata za 4,5 posto, a iznos za 2,4 posto. U blokadi do 60 dana bilo je 4.610 poslovnih subjekata, što je za 246 više nego u studenom, a iznos njihovih neizvršenih osnova smanjen je za 242,9 milijuna kuna. Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 82,2 posto iznosa ukupnoga duga, odnosno 34,9 milijardi kuna, navode iz Fine.
ZAGREB - Tržišna vrijednost svih 1.104 vrijednosnih papira uvrštenih u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) na kraju 2012. godine iznosila je gotovo 323 milijarde kuna i bila je za 8,8 posto veća nego na kraju 2011. godine, pokazuju podaci iz danas objavljenog kvartalnog statističkog biltena SKDD-a. Povećanje tržišne vrijednosti na kraju 2012. godine bilježi se iako je prema 2011. broj vrijednosnih papira uvrštenih u depozitorij SKDD-a smanjen za 21. Pritom je tržišna vrijednost 949 dionica iz depozitorija SKDD-a porasla za gotovo 7 posto, na 234,6 milijardi kuna, iako ih je u depozitoriju bilo 17 manje nego krajem prethodne godine. Istodobno je tržišna vrijednost 59 obveznica na hrvatskom tržištu porasla za 10,5 posto, 62 milijarde kuna. U prošloj je godini došlo do smanjenja udjela koji u vlasništvu nad vrijednosnim papirima imaju domaće fizičke osobe, i to za jedan postotni bod, na 7,65 posto. Najveći udio, od 50,08 posto, i dalje imaju domaće pravne osobe, no njihov je udio prema kraju 2011. smanjen za gotovo dva postotna boda. Istodobno je udio stranih osoba povećan za 1,69 postotnih bodova pa je na kraju 2012. u vlasništvu stranaca bilo 28,7 posto hrvatskih vrijednosnica, mjereno njihovom tržišnom vrijednošću.
ŠIBENIK - Na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku za godinu dana počet će izgradnja luke nautičkog turizma, najavili su danas na predstavljanju tog projekta čelnici Grada Šibenika. Plan je da se marina uredi na 33 tisuće metara četvornih morskog prostora, a na kopnu bi se trebala protezati na 12 tisuća kvadrata. Idejno rješenje za ovaj projekt je gotovo, a izradila ga je šibenska tvrtka ARX. Luka nautičkog turizma u TEF-u imala bi 152 veza, parkiralište sa 32 garažna i 15 vanjskih parkirnih mjesta, polivalentnu dvoranu te trgovačko-ugostiteljske objekte. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 9,3 milijuna eura. Grad Šibenik će potrebnu dokumentaciju izraditi u suradnji s resornim ministarstvima, a projekt izgradnje luke nautičkog turizma dovest će do lokacijske dozvole. Nakon toga Grad će raspisati javni natječaj za investitora, odnosno budućeg koncesionara.
ZAGREB - Kako nema važnijih poslovnih vijesti, na Zagrebačkoj burzi danas je obujam trgovanja i više nego skroman, dok su Crobexi u blagom plusu, pri čemu se po dobitku ističu dionice Atlantske plovidbe, Petrokemije i Valamara. Oko podneva Crobex indeks je bio u plusu 0,21 posto, na 1.906 bodova, a Crobex10 0,22 posto, na 1.069 bodova. Redovni promet iznosio je 2,9 milijuna kuna, te je bio gotovo 3 milijuna manji nego u petak u to doba. Najlikvidnija, s prometom iznad 500.000 kuna, bila je dionica HT-a, a cijena joj je oslabila 0,14 posto, na 218,57 kuna. Slijedi dionica Atlantske plovidbe, kojom je do podneva ostvareno 326.000 kuna, a cijena joj je porasla 1,15 posto, na 242 kune. Među likvidnijim izdanjima, po dobitku se ističu dionice Valamara i Petrokemije, koje su ojačale za 1,8 posto. Nešto veći gubitak, pak, do podneva je zabilježila dionica Diokija, čija je cijena pala gotovo 6 posto.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je ojačala prema važnijim svjetskim valutama, pri čemu je prema euru ojačala za neznatnih 0,05 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,575099 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema švicarskom franku za 0,55 posto pa je srednji tečaj franka smanjen na 6,079534 kune. Srednji tečaj britanske funte smanjen je pak za 0,6 posto, na 8,859765 kuna, a američkog dolara za 0,27 posto, na 5,633300 kuna.