Zaključak o pokretanju projekta koji bi idućih godina trebao objediniti optičku infrastrukturu 'raštrkanu' u sedam državnih tvrtki Vlada je usvojila na svojoj prošlotjednoj sjednici uz najavu da će za tri mjeseca biti definiran konkretan model kako bi se to provelo.
To bi, kako je rečeno na Vladi, Hrvatskoj trebalo osigurati optičku mrežu nove generacije, čime bi se dostupnost širokopojasnog interneta proširila na sva hrvatska područja, ali u konačnici i došlo do većih brzina mreže i nižih cijena usluga.
Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić u izjavi za Hinu ističe da je inicijativa da se stavi u funkciju sve što su javna poduzeća u proteklom razdoblju razvila vrlo pozitivna, kao i to što je time Vlada zaključila da je internet bitan za budućnost.
Ono što još nije jasno je kakav će biti poslovni model za to i koja će uloga biti data tom nekom novom poduzeću koje bi se time bavilo, pri čemu Mudrinić drži da ne bi bilo dobro da to konkurira privatnom sektoru koji je u tom segmentu već vrlo jak.
Smatra i da su u zadnje četiri godine, pa i više, propuštena ulaganja u optičku mrežu, ali ne u onaj magistralni dio (uz prometnice, pruge i sl.), o čemu se govori ovih dana, nego u onaj koji dolazi do domaćinstava ili vrlo blizu, a koji omogućava veće brzine i više usluga, pa i niže cijene. Za to je potreban i regulatorni okvir koji vodi brigu o ulaganju, što do sada još nemamo, kaže Mudrinić.
Predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković Vladinu inicijativu drži dobrom jer se i time Hrvatska može uključiti u postizanje tzv. digitalne agende za koju su na razini EU-a (fondova) predviđena određena sredstva i bilo bi, kako kaže, šteta da i Hrvatska ne uzme nešto od toga.
Smatra da Hrvatska zbog svog daljeg razvoja mora snažno investirati u infrastrukturu za širokopojasni internet, bilo u optiku, bilo u mreže nove generacije 4G/LTE koje također nude velike brzine i imaju dobar pristup za pokrivanje ruralnih područja i otoka.
Pri razmišljanju o EU fondovima za taj projekt svi moraju biti svjesni da će se morati proći vrlo 'jaki filteri' u kojima će se zaista procjenjivati mogućnost izvedbe, pa stoga najvažnijim i drži pitanje realizacije.
S obzirom da se radi o kompleksnom projektu Pejković smatra da se kvalitetno može realizirati samo u suradnji telekom kompanija, stručnjaka, vladinih institucija i fondova, a iako ih za sada još nitko nije kontaktirao iz Vlade oko toga očekuje da će se dijalog intenzivirati idućih mjeseci.
Predsjednik Uprave OT-a Matija Martić smatra dobrim da se svi kapaciteti optike koje ima država stave u pogon, kao i da to mora biti na korist svih.
Iako je teško predviđati dok još nema razrađenog modela za taj projekt vjeruje da će donijeti nove momente na tržištu i promjenu odnosa snaga, čemu bi trebao pridonijeti i regulator konačnim donošenjem regulative za stvarnu liberalizaciju tržišta.