Prema novom zakonu više ne bi bilo prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta, već bi se ono davalo u zakup na 50 godina, a o davanju u zakup odlučivat će Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
Provedbom zakona očekuje se uvođenje veće discipline u prenamjeni poljoprivrednog zemljišta te formiranje jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivrednih proizvođača. Zakon bi trebao donijeti kvalitetnije, bolje i brže upravljanje poljoprivrednim zemljištem, okrupnjavanje gospodarstava, veće korištenje poljoprivrednih površina, kvalitetniju proizvodnju hrane i samim time otvaranje novih radnih mjesta, kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Napominje i kako su neki od razloga donošenja zakona stalni trend usitnjavanja parcela, korištenje poljoprivrednih površina na neadekvatan način, što je za posljedicu imalo smanjenje poljoprivredne proizvodnje i povećan uvoz.
Statistički podaci (iz 2005.) pokazuju da ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695.037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33 posto, dok je 1.804.823 ha ili 67 posto u privatnom vlasništvu.
Dosadašnji zakon odnosio se najvećim dijelom na raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, a programe raspolaganja donosile su jedinice lokalne samouprave uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
U Hrvatskoj ima 547 jedinica lokalne samouprave od kojih 75 nemaju državnog poljoprivrednog zemljišta, a 74 općina ili gradova do sada još nije izradilo svoj program.
Programima koji su dobili suglasnost Ministarstva, obuhvaćeno je ukupno 552.071 ha poljoprivrednog zemljište u vlasništvu države pri čemu je za prodaju bilo predviđeno 218.493,91 ha, a do sada je prodano 62.775 ha ili 29 posto.
U zakup je do sada dano 117.383 ha ili 86 posto predviđenog, a za dugogodišnji zakup dano je 80.408,71 ha ili 60 posto od ukupno planiranog po programima raspolaganja.
Da bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države prijedlogom novog zakona ukidaju se dosadašnji oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem (prodaja, dugogodišnji zakup za zemljište i dugogodišnji zakup za ribnjake) te se propisuje raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina.
Propisuje se i privremeno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, mogućnost davanja zemljišta na korištenje bez javnog poziva kao i kazne za neobrađivanje zemljišta.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake fizičkoj ili pravnoj osobi putem javnog poziva na rok od 50 godina, a odluku o zakupu donosi Agencija.
Sastavni dio ponude na poziv za zakup i zakup za ribnjake je gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Pravo prvenstva na pozivu za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u pozivu, i ostvarile najviši zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova pri čemu gospodarski program nosi do 60 bodova, dosadašnji posjednik, ako je u mirnom posjedu temeljem valjano provedenog natječaja 20 bodova, a visina ponuđene zakupnine do 20 bodova, proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke početne zakupnine, koja nosi najviši broj bodova.
Prema prijedlogu zakona poljoprivredne površine date u zakup ne mogu se dati u podzakup.
Polovica novca od zakupa ići će u državni, a polovica u proračun jedinica lokalne samouprave.
Prema prijedlogu zakona, državno bi se poljoprivredno zemljište moglo iznimno prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrdi Agencija u nekoliko slučajeva, primjerice kada je riječ o zemljištu do kojeg se može pristupiti samo preko zemljišta koje je u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, kada je riječ o malim površinama koje graniče sa zemljištem u vlasništvu podnositelja zahtjeva ili kada je riječ o zemljištu za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata ili kada se privodi drugoj gospodarskoj funkciji koja nije poljoprivredna, a u interesu je države.