Njemačka odluka o napuštanju nuklearne energije potaknula je potrebu za milijardama eura ulaganja u osuvremenjivanje energetske mreže i za potporu pojačanoj upotrebi obnovljivih izvora energije, poput vjetra.
Dosada ulagači nisu pokazali prevelik apetit za takva ulaganja, s obzirom na brojne regulatorne prepreke.
Sporna točka bila je u prvom redu odgovornost za eventualno kašnjenje u povezivanju vjetroelektrana na moru s energetskom mrežom na kopnu. Vlada u Berlinu riješila je u studenom taj problem prebacivanjem dijela rizika na njemačke porezne obveznike.
Potrebna su ukupno četiri visokonaponska kabla koji će povezati četiri vjetroelektrane u njemačkom dijelu Sjevernog mora s mrežom na kopnu.
"Zaključenje tih inovativnih transakcija trajalo je dvije godine a realizirane su u tijesnoj suradnji s energetskim regulatorom Bundesnetzagentur", kazao je Eelco de Boer, financijski direktor operatera nizozemske energetske mreže TenneT kojem je povjeren posao postavljanja kablova.
TenneT je 2009. kupio od njemačkog E.ON-a visokonaponsku mrežu i mora prikupiti novac za gradnju novih energetskih veza. Samo u Njemačkoj potrebno je nekih 3.000 kilometara novih visokonaponskih mreža.
Njemačka planira do 2020. više od 10.000 megavata instaliranih kapaciteta vjetroelektrana, odnosno 35 tisuća megavata do 2030. kako bi nadoknadila 20.500 megavata nuklearnih kapaciteta koji će biti isključeni iz mreže do kraja 2022.
Iz TenneTa su u srijedu priopćili da će Mitsubishi kupiti 49 posto udjela u visokonaponskim kablovima u Sjevernom moru čija će ukupna vrijednosti iznositi 2,9 milijardi eura.
Ukupni će proizvodni kapacitet četiri vjetroelektrane iznositi 2,8 gigavata, što znači da će biti veći od kapaciteta dva prosječna nuklearna reaktora.