ZAGREB - Krajem prosinca 2012. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano je 358.214 nezaposlenih, što je u odnosu na studeni više za 3,2 posto ili 11.167 osoba, a u odnosu na prosinac 2011. godine broj nezaposlenih veći je za 13,6 posto ili 42.776 osoba. Zadnji je put veći broj nezaposlenih od ovog evidentiran krajem veljače 2003. godine, kad ih je bilo više od 362 tisuće. Po podacima koje je danas objavio HZZ, tijekom prosinca 2012. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 27.888 osoba, što je 12 posto manje nego u prosincu 2011. godine. Među njima je 21.136 osoba izravno iz radnoga odnosa (75,8 posto) i to opet najviše je osoba došlo iz prerađivačke industrije, zatim pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane, građevinarstva te trgovine. Ukupno je tijekom prosinca 2012. iz evidencije nezaposlenih izašla 16.721 osoba, što je 8,8 posto manje nego u prosincu 2011. Od toga je zaposleno 8.366 osoba, i to 86,2 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 13,8 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti. U usporedbi s prosincem 2011. godine evidentirana nezaposlenost povećana je u svim županijama. Novčanu naknadu za nezaposlenost koristile su 85.194 nezaposlene osobe ili 23,8 posto od ukupnog broja nezaposlenih.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se državni poticaji s 15 posto smanjuju na 10 posto.To znači da će najviši iznos državnih poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u godini dana sa 750 kuna pasti na 500 kuna, a Ministarstvo financija će tijekom ove godine s bankama i stambenim štedionicama razgovarati o drugačijem modelu poticanja kupovine stanova, rečeno je na sjednici. Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je kako se poticaji ne smanjuju radi ušteda u državnom proračunu, nego zato što su analize pokazale da se tu zapravo radi o nenamjenskom trošenju sredstava. Stimuliramo stambenu štednju građana koji uopće nemaju namjeru kupovati stanove, a godišnje se na to iz proračuna potroši 160 milijuna kuna, kaže Linić. S takvom mjerom ne postiže se cilj da mladi ljudi dođu do stana i da se podigne stanogradnja, jer imamo ogroman broj praznih stanova. Kako je to ipak osjetljivo pitanje, nismo na brzinu odustali od takvog poticaja već smo ga umanjili, ali ćemo ove godine ozbiljno razgovarati s bankama i štedionicama o novom modelu stambene štednje kako bi našli konačno rješenje za taj problem, dodao je Linić.
ZAGREB - Vlada je danas prihvatila prijedlog Zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojim se želi od 1. srpnja destimulirati kupovanje automobila s visokom emisijom ugljičnog dioksida (CO2) i uvoz starih automobila, a potaknuti kupovanje kvalitetnih novih vozila s niskom emisijom CO2. Ministar financija Slavko Linić rekao je da se novim zakonom oporezivanje automobila vezuje uz zaštitu okoliša i emisiju CO2, te istodobno nastoji riješiti problem uvoza starih automobila, budući da nakon ulaska u EU Hrvatska postaje dio zajedničkog europskog tržišta i ne može donositi posebne poreze na uvoz starih vozila. Posebni porez na motorna vozila ubuduće će se formirati na osnovu nabavne vrijednosti vozila i ovisno o emisiji CO2, što znači da će automobili koji emitiraju manje od 120 grama CO2 po kilometru značajno pojeftiniti, oni koji emitiraju između 120 i 130 grama po kilometru ostat će na istoj ili malo nižoj cijeni, a oni s emisijom iznad 130 grama po kilometru će značajno poskupjeti. Pogotovo ćemo jače oporezivati aute sa snažnijim motorima i većom emisijom štetnih plinova te stare automobile sa zastarjelom tehnologijom kako bi zaustavili njihov veći priljev u Hrvatsku, najavio je Linić.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Saboru u žurnoj proceduri poslala prijedlog novog Zakona o rudarstvu, koji bi trebao osigurati bolju kontrolu eksploatiranih količina mineralnih sirovina i plaćanja naknada za eksploataciju. Po predloženom, ubuduće bi se provodio jedan javni natječaj za istraživanje i koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Taj će natječaj zamijeniti sadašnja tri natječaja za istraživanje, utvrđivanje eksploatacijskog polja i davanje koncesije, a rudarskim tvrtkama koje su obavile istraživanje i našle sirovinu jamči se da će tu sirovinu moći i eksploatirati. Vijek eksploatacije ograničava se na 40 godina, kada mora biti završena eksploatacija i sanacija otkopa. Koncesionar će prije potpisivanja ugovora nadležnom tijelu morati položiti jamstvo za troškove sanacije. Ta je odredba u zakon unesena na zahtjev ekoloških udruga, kako bi se izbjegle situacije u kojima tvrtka koja je eksploatirala sirovinu završi u stečaju, a teren ostane nesaniran. Koncesionaru koji ne bude eksploatirao sirovinu oduzet će se koncesija, a u Vladi očekuju da će ta odredba osigurati bolju eksploataciju na naftnim i plinskim poljima.
ZAGREB - Ministar prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić izjavio je danas da u javnim poduzećima postoji potencijal za pokrivanje 75 posto Hrvatske primarnom optičkom mrežom, te da se neki pomaci prema izdvajanju te optike mogu očekivati do kraja godine. "Model smo postavili, znamo nositelje, ciljeve i određen je vremenski rok, a o samom modelu će se više znati nakon sljedeće sjednice", rekao je Hajdaš-Dončić prije početka današnje sjednice Vlade. Kazao je da u javnoj infrastrukturi u sklopu HEP-a, HŽ-a, HAC-a i drugih javnih poduzeća postoji potencijal da 75 posto države može biti pokriveno primarnom optičkom mrežom. "Naš je cilj da primarna infrastruktura bude dostupna i u ruralnim dijelovima Hrvatske. To znači da mi ne želimo biti finalni operater, nego pružiti mogućnost konkurencije, dolaska drugim providerima, koji onda mogu pružiti uslugu krajnjem korisniku", rekao je Hajdaš-Dončić.
ZAGREB - Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) izrazili su danas nezadovoljstvo jer su pravilnikom donesenim krajem prošle godine potpore u poljoprivredi postale predmet ovrhe, čime je još više obiteljskih gospodarstava došlo u bezizlaznu situaciju. Komora se slaže da obveze treba plaćati, no tražit će od resornih ministarstava da se status državnih potpora izjednači sa plaćama u zakonu o ovrhama, tako da, kao i kod plaća, ovrha može biti izvršena samo na dio potpora, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić. Očekuje da će isplata potpora krenuti ovaj mjesec i da se isplati odjednom u stopostotnom iznosu, što bi malo popravilo financijsko stanje na selu. Ponovo je upozorio da 6.500 gospodarstva nije dobilo potpore (riječ je o onima koji imaju dug prema poreznoj upravi) i očekuje da se ta situacija riješi. Ponovio je i kako nisu zadovoljni što još ništa nije napravljeno po pitanju raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Predsjednik Odbora za udruge HPK Stjepan Kunovec kazao je kako je košmar u poljoprivredi rezultat toga što niti jedna vlada do sada još nije krenula u izradu strategije razvoja poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje. Predstavnici HPK su kazali i kako nisu zadovoljni zakonom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata jer su troškovi legalizacije previsoki.
ZAGREB - Na većini emitivnih tržišta hrvatskog turizma počela je 'prodaja' za ovu godinu koja je za sada na razini lanjske, a iako je još rano za konkretnije procjene, najveći je izazov nastavak globalnih recesijskih trendova, ističe u razgovoru za Hinu direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Meri Matešić. Globalni recesijski trendovi, uz meteorološke i druge uvjete bez obzira na kvalitetu hrvatske turističke ponude, promociju i relativno dobre prve najave, mogu dovesti i do promjene u trendovima, kaže Matešić, povodom početka intenzivnih nastupa i promocije na međunarodnim turističkim sajmovima. Naglašavajući da je za ostvarenje dva temeljna cilja hrvatskog turizma ove godine, produljenje sezone i porast broja dolazaka u kontinentalne destinacije, iznimno bitan razvoj specifičnih oblika turizma, Matešić dodaje da su i nastupi na sva 33 sajma ove godine, od čega je osam specijaliziranih, tome prilagođeni i na svima će se nastojati povećati prepoznatljivost hrvatske turističke ponude. Promotivna kampanja ove će se godine provoditi manje-više sa 'starim' alatima i sloganima, ali će se tijekom godine izraditi novi alati s kojima će se ići u kampanje od 2014., što uključuje i nove iskorake ka brendiranju hrvatskog turizma s više elemenata, od slogana, preko vizuala, do novih rješenja za sve vrste medija, ističe Matešić.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u studenom prošle godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo 195,2 tisuće turista koji su ostvarili 464 tisuće noćenja, što je 1,4 posto više dolazaka i 1,7 posto više noćenja nego u istom mjesecu 2011., objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj od siječnja do kraja studenog prošle godine bilo 11,7 milijuna turista ili 3,4 posto više nego u istom razdoblju 2011., dok je s 62,4 milijuna noćenja zabilježen porast od 4 posto. Strani turisti u prvih jedanaest mjeseci prošle su godine svojim povećanim brojem dolazaka i noćenja u Hrvatskoj pridonijeli ukupnim porastima jer ih je došlo 4,5 posto više nego 2011. ili njih 10,3 milijuna, a još veći porast od 5,1 posto imali su sa 57,3 milijuna noćenja. Domaćih je turista u jedanaest mjeseci prošle godine bilo 1,4 milijuna ili 3,9 posto manje, a još veći pad od 6,8 posto dogodio se s njihovih 5,1 milijun noćenja. U strukturi noćenja stranih turista najviše su ostvarili Nijemci, 24,3 posto, a slijede Slovenci s udjelom od 11 posto, Austrijanci s 9 posto, Česi i Talijani sa po 8 posto od ukupnih stranih noćenja i dr.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeks raste i treći dan zaredom, pa je dosegnuo najvišu razinu u devet mjeseci, a na dobro raspoloženje ulagača ukazuje i to što su na dobitku gotovo sve dionice kojima se trguje. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu oko 0,8 posto, na 1.842 boda, što je njegova najviša razina od polovice travnja prošle godine. Crobex10 porastao je, pak, 0,5 posto, na 1.031 bod, novu najvišu razinu od rujna 2011. godine. Redovni promet iznosio je oko 4,8 milijuna kuna. Na listu milijunašica do podneva se uvrstila samo dionica HT-a. Cijena joj je pritom porasla za 0,7 posto, na 212 kuna. Među najvećim dobitnicama i danas su dionice Atlantic Grupe i Ericssona Nikole Tesle, s rastom od oko 5,5, odnosno 2,5 posto. U fokusu ulagača već su danima i dionice AD Plastika. Uz promet od oko 550 tisuća kuna, cijena te dionice porasla je danas 1,7 posto, na 117 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, za 0,04 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,566964 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je ojačala prema švicarskom franku za 0,03 posto, američkom dolaru za 0,29 posto, a prema britanskoj funti za 0,33 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,259380 kuna, dolara 5,775867 kuna i funte 9,273240 kuna.