Svi osuđenici na koje se odnosi pomilovanje trebali bi napustiti zatvore tijekom idućih dana i tjedana. Riječ je uglavnom o počiniteljima lakših kaznenih djela. Kritiku je izazvala činjenica da se pomilovanje odnosi i na osobe osuđene ili osumnjičene za korupciju.
"Predsjednik je udijelio pomilovanje i ljudima koji su osuđeni za korupciju i druga teška kaznena djela u gospodarstvu. Klaus završava svoj mandat sa stilom. Zaista sam zbunjen", izjavio je jedan od čelnika oporbenih socijaldemokrata Jiri Dienstbier mlađi, koji će se kandidirati za Klausova nasljednika na mjestu predsjednika države. Dienstbier je time kritizirao politiku pomilovanja glede 90-ih godina, koje su obilježili brojni korupcijski i privatizacijski skandali. U to je vrijeme Klaus bio predsjednik vlade.
Predsjednikova pomilovanja kritizirala su i dvojica kandidata na predsjedničkim izborima s najvećim šansama, bivši predsjednici vlade Jan Fischer i Miloš Zeman. Fischer je izjavio da ne bi udijelio pomilovanje tolikih razmjera, nego bi samo preispitao pojedinačne zahtjeve. Zeman je pak rekao kako ima "određene sumnje" kad je riječ o pomilovanjima.
Pripadnici vlade pozdravili su predsjednikovu odluku o pomilovanjima, ukazujući na nedovoljne kapacitete čeških zatvora.
"Smatram da je to ispravno, jer su naši zatvori prenapučeni", izjavio je ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg. "Suglasan" je i predsjednik vlade Petr Nečas, koji je u skladu s ustavom supotpisao odluku o pomilovanjima.
Ovo je prvi put da Klaus, čiji drugi mandat na mjestu predsjednika države istječe 7. ožujka, donosi odluku o kolektivnom pomilovanju. Do sada je donosio odluke o pomilovanjima samo u pojedinačnim slučajevima i to na temelju zahtjeva. Klaus je zapravo kritizirao odluke o kolektivnim pomilovanjima što ih je njegov prethodnik Vaclav Havel donio čak tri puta.