Utemeljena 1918. na ruševinama Austro-Ugarskog Carstva, Čehoslovačka se podijelila na dvije države 1. siječnja 1993., tri godine nakon Baršunaste revolucije i pada komunističkog režima koji je na vlasti bio od 1948.
Prelazak na tržišno gospodarstvo bio je teži za Slovačku i njezinih 5,4 milijuna stanovnika zbog nepovoljnije industrijske strukture nego za Češku, koja ima 10,5 milijuna stanovnika.
Nekoć poljoprivredna zemlja, Slovačka se nakon Drugog svjetskog rata brzo industrijalizirala, orijentiravši se na metalurgiju, rudarstvo i vojnu industriju.
Nakon pada komunizma, "Slovačka je izgubila dobar dio izvoznih tržišta. Zbog toga su zatvorene brojne tvornice i jako se povećala nezaposlenost", rekao je Vladimir Balaz, ekonomist Slovačke akademije znanosti.
Češka je nakon raspada zajedničke države provela liberalne reforme, koje je pokrenula vlada ekonomista Vaclava Klausa, koji je potom postao predsjednikom republike.
Slovačka je tada prolazila teške trenutke pod vodstvom autoritarnog premijera Vladimira Mečiara, kojeg je Zapad kritizirao zbog "demokratskog deficita."
Strani investitori izbjegavali su tu državu, isključenu 1997. iz pregovora o pristupanju EU-u, koju je tadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright stigmatizirala kao "crnu rupu Europe".
"Golema javna ulaganja u gradnju mreža autocesta zasigurno su potaknula rast, ali i izazvala povećanje duga i deficita", rekao je Vladimir Vano, glavni analitičar Volksbanke.
"Godine 1998. troškovi zaduživanja po trezorskim zapisima na međunarodnim su tržištima dosegli neodrživu razinu od 29,9 posto", podsjeća.
Izborna pobjeda velike koalicije protiv Mečiara predvođene Mikulašom Dzurindom 1998. nije mogla spriječiti grubo prizemljenje gospodarstva s nezaposlenosti od 20 posto i velikom deprecijacijom valute.
Dzurindin kabinet odmah je pokrenuo bolne ali jako učinkovite reforme.
Bratislava je 2004. uvela jedinstvenu poreznu stopu (flat tax) od 19 posto i ubrzo privukla velik broj stranih investitora, ponajprije u automobilskom sektoru (Volkswagen, PSA Peugeot Citroen, Kia) te elektroničkom (Samsung, Foxconn).
Nastavio se međutim produbljivati jaz između bogatijih regija na zapadu zemlje koji uključuje Bratislavu i siromašnijeg istoka.
"Regionalne razlike u plaćama danas u veće u Slovačkoj nego u Češkoj", rekao je Vano.
U zadnjih dvadeset godina, slovačko gospodarstvo raslo je međutim po prosječnoj stopi od 4,6 posto, prema samo 2,8 posto u Češkoj, po analizi tjednika Trend.
Uvođenje eura 2009. jako je koristilo slovačkom gospodarstvu koje napreduje zahvaljujući izvozu u eurozonu, ponajprije u Njemačku.
Analitičari u Bratislavi smatraju da bi uvođenje eura bilo jednako tako korisno Češkoj, no Prag još nije odredio datum ulaska u eurozonu.
Slovačka bi iduće godine trebala ostvariti rast od 2 posto BDP-a, među najvećima u eurozoni. Češka s druge strane očekuje izlazak iz recesije od očekivanih 0,8 posto na kraju 2012.
Nezaposlenost u Slovačkoj iznosi 13,7 posto, a u Češkoj 8,7 posto.
"I dalje smo iza Čeha, ali s obzirom na ponore u koje smo mogli pasti nakon podjele, Slovačka je danas doista priča o uspjehu", rekao je slovački analitičar Juraj Mesik.