"Kad smo jedinstveni kao narod, možemo postići sve i možemo savladati svaku prepreku koja nam se nađe na putu", rekao je Janša na svečanosti u Ljubljani povodom praznika "samostalnosti i jedinstva" kojim se obilježava referenduma na kojemu se Slovenija 1990. izjasnila za samostalnost.
Slovenski je premijer najviše govorio o izlasku iz krize pozivajući na široko nacionalno jedinstvo i poručivši da u tom slučaju i uz politički konsenzus oko mjera štednje i stabilizacije zemlja za dvije godine može na put oporavka. Novom predsjedniku Borutu Pahoru Janša je poručio da ima "otvorena vrata" vladajuće koalicije u pogledu njegove najave da je spreman posredovati među strankama.
Govoreći o razlozima zašto je Slovenija ušla u krizu koja je dublja nego u nekim drugim europskim državama, Janša je rekao da su se u 20 godina tranzicije zanemarile potrebne "eokonomske i tehnološke promjene", ali i da je kriza posljedica kršenja osnovne ekonomske logike po kojoj se ne smije trošiti više nego što se zaradi.
Janša je podsjetio na preveliko zaduživanje banaka i poduzeća u ranijim godinama, kada se kako je rekao mislilo da je kriza samo "prolazna oluja", umjesto da se prilagodbe i mjere štednje uvedu što prije.
Upozorio je i na probleme u pravosudnom sustavu i neznatan broj postupaka zbog "divlje privatizacije" nekadašnjih državnih poduzeća, ali i problem pada moralnih normi u društvu, te prevlasti "pohlepe i bahatosti" umjesto tradicionalnih vrijednosti radišnosti, štedljivosti i poštenja.
"Pali smo na ispitu, a na to nas svaki dan upozoravaju i protesti", priznao je slovenski premijer u svom govoru.
Unatoč pomirljivim tonovima u govoru, Janša je ponovio svoju od ranije poznatu tezu da otpori nužnoj politici mjera štednje što ih provodi njegova vlada dolaze iz javnog sektora koji nije snosio teret krize kao realno gospodarstvo, te iz "privilegiranih" društvenih skupina i lobističkih grupa koje žele zadržati ranija prava bez obzira na stanje u državi, te na ostatke starog "ideološkog režima".
Unatoč svim problemima u Sloveniji je danas standard građana dva puta viši nego prije dvadeset godina, a zemlja danas dijeli sudbinu prostora Europske unije, od kojih će i neke mnogo razvijenije teško održati svoj dosadašnji socijalni model, rekao je slovenski premijer.
Janša je ustvrdio da EU čini 8 posto svjetskog stanovništva i 25 posto svjetskog BDP-a, no u isto vrijeme s tim BDP-om financira četvrtinu svjetske potrošnje, odnosno ne štedi dovoljno i troši više nego što može.