Prvi put od 2009. od kada se Slovenija nalazi u europskom mehanizmu kontrole za države s prevelikim deficitom Slovenija je dala znak da se na tom planu "nešto događa", rekao je Janša u razgovoru za Slovensku televiziju pred Božić i Novu godinu.
Dodao je da su u Bruxellesu iznenađeni što je nakon neuspjeha u 2011. ipak došlo do prihvaćanja mirovinske reforme koju je bez glasa protiv parlament već potvrdio.
Ako oporba omogući dvotrećinsku većinu potrebnu za upisivanje zlatnog fiskalnog pravila o maksimalno dopuštenoj zaduženosti u ustav, te ako se uklone prijetnje referendumima zakonu o sanaciji bankarskog sustava i upravljanju portfeljom državne imovine, u drugoj polovici iduće godine bi po Janši u Sloveniji moglo doći do "početka izlaza" iz krize, osobito ako parlament vrlo brzo prihvati novi zakon o radu koji bi omogućio veću fleksibilnost pri otpuštanju i novom zapošljavanju.
Pozitivni rezultati sadašnje vlade s početkom izlaska iz krize mogući su u drugoj polovici slijedeće godine "i šteta bi bilo blokirati tu mogućnost", rekao je predsjednik slovenske vlade.
Oporavak će kako je dodao početi kad se ponovo počne povećavati broj zaposlenih, a to se može očekivati kad dođu strani investitori koje sada onemogućava rigidno slovensko tržište rada.
Država mora preuzeti brigu za socijalnu politiku, a poduzetnici se moraju baviti zapošljavanjem i novim rastom, poručio je Janša.
Slovenmski premijer je rekao da je Slovenija "iako se to prema vani ne čini" na kraju ove godine "u bitno boljem stanju" nego što je bila prije nekoliko mjeseci, kad je i sam spominjao negativni scenarij i mogućnost da zemlja bude prisiljena tražiti financijsku pomoć EU-a zbog pada kreditnog rejtinga i prevelike javne potrošnje, te lošeg stanja u bankama.
Janša je priznao da su najveći problem s kojim se njegova vlada još uvijek suočava loši krediti koje su u prošlosti davale banke u državnom vlasništvu.
Dodao je da se osobno zalaže da se u javnosti objavi povjerljivo izvješće Slovenske središnje banke iz kojega proizlazi da su za više milijardi nenaplativih potraživanja tih banaka krivi oni koji su "telefonskim pozivom" upravama banaka mogli osigurati stotine milijuna eura eura kredita za određena poduzeća.
Riječ je po Janšinim riječima o kreditima danim za 10 do najviše 20 poduzeća u vrijeme prije krize, najviše u građevinskoj industriji.
Janša je rekao da se iza mnogih stvari koje se u zadnje vrijeme događaju u slovenskoj politici krije upravo nastojanje onih koji su krivi za "golemu financijsku rupu" nastalu na taj način u slovenskim bankama da se od tog problema odvrati pažnja, te da iza dijela prosvjeda protiv vlade na slovenskim ulicama stoje političari koji žele da ne dođe do istraga i otkrivanja tokova novca koji među ostalim vode u porezne oaze i na Cipar iako bi dio tog novca po njegovim riječima mogao biti vraćen.
Janša je međutim istaknuo da je štednja Slovanaca u domaćim bankama sigurna jer za nju do visine 100.000 eura jamči država.
Janša je zanijekao da je osigurao zapošljavanje kćerke Nike u državnom poduzeću Geoplin, čime se navodno bavi i slovenska antikorupcijska komisija.
Janša je rekao da je njegova kći bila odlična studentica, da je studij završila u Švedskoj, te da se zaposlila nakon stotina neuspješnih molbi, pola godine nakon što je diplomirala, a prije joj je u nekim slučajevima prilikom traženja posla prezime Janša predstavljalo zapreku. Janša je rekao da u mnogim javnim tvrtkama rade i druga djeca političara, osobito s ljevice.