FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 13. prosinca 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi hrvatski BDP u ovoj godini realno mogao pasti za 1,8 posto, a u idućoj godini predviđa rast za 0,3 posto, pri čemu su veći rizici za niži nego za viši rast. U 2013. godini očekuje se postupan oporavak gospodarske aktivnosti pod utjecajem rasta investicija, prije svega javnog sektora, te izvoza, pa bi godišnji rast BDP-a mogao biti 0,3 posto, pri čemu prevladavaju negativni rizici, istaknuli su čelnici HNB-a na današnjem susretu s novinarima. Najveći je rizik eventualno gubljenje investicijskog kreditnog rejtinga što bi onda otežalo pristup svih sektora, pogotovo države, međunarodnim financijskim tržištima. Projekcije HNB-a pokazuju i da se najveći doprinos rastu BDP-a u idućoj godini očekuje od rasta investicija za koje se procjenjuje rast za 3,6 posto, no upozoravaju i na rizik povezan s ambicioznim programom investicija javnih poduzeća. Oslanjati se samo na državne investicije neće riješiti problem Hrvatske sve dok se ne pokrenu privatne investicije, što je ključ za Hrvatsku, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić. U središnjoj banci ne žele špekulirati o mogućim procjenama rejting agencija, ali ponavljaju kako i one u svojim izvješćima jasno ukazuju koji su rizici - izostanak fiskalne konsolidacije, izostanak strukturnih reformi. Vujčić je ponovio kako Hrvatska ima najlošije ocjene investicijske klime od usporedivih zemalja te kako su Hrvatskoj potrebne strukturne reforme. Stvari treba radikalno mijenjati. Ako ste bili loši 10-15 godina, nemate isto toliko godina da to popravite, rekao je Vujčić.

ZAGREB - Iz Financijske agencije (Fina) su izvijestili da obveznici fiskalizacije, na koje se od 1. siječnja 2013. primjenjuje Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, mogu zatražiti svoj produkcijski aplikativni certifikat za fiskalizaciju u bilo kojoj poslovnici Fine. Produkcijski aplikativni certifikat za fiskalizaciju izdaje se na razdoblje od pet godina, a naknada za izdavanje iznosi 300 kuna (bez PDV-a), po certifikatu. Iz Fine napominju kako su svi obveznici fiskalizacije dužni, radi provedbe fiskalizacije u prometu gotovinom, nabaviti produkcijski aplikativni certifikat. Certifikat se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 1. siječnja 2013. godine trebao bi omogućiti Ministarstvu financija efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom i suzbijanje sive ekonomije. Fiskalizacija u prometu gotovinom provest će se u tri faze. Od 1. siječnja 2013. fiskalizacijom će biti obuhvaćeni ugostitelji i srednje veliki poduzetnici, od 1. travnja trgovci i slobodna zanimanja, a od 1. srpnja svi ostali obveznici fiskalizacije.

ZAGREB - Hypo Alpe-Adria-Bank potpisala je s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) Ugovor o poslovnoj suradnji Model podjele rizika - Malo i srednje poduzetništvo (MPS), izvijestili su danas iz Hypo banke. Od ukupne kvote koju je HBOR odobrio poslovnim bankama po Modelu podjele rizika - MSP, Hypo Alpe-Adria-Banci odobrena je kvota u iznosu od 30 milijuna kuna. Krediti su namijenjeni investicijskim projektima koji doprinose zapošljavanju većeg broja radnika, povećanju izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu. Financiranje investicijskih projekata uz podjelu rizika provodi se u okviru i pod uvjetima postojećih programa kreditiranja HBOR-a - Malo i srednje poduzetništvo, IPARD, Početnici, Pronalasci, Otoci, Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Turizam, Gospodarstvo, Zaštita okoliša, Infrastruktura. Hypo banka će kreditirati najmanje 60 posto iznosa ukupnog kredita iz sredstava HBOR-a.

ZAGREB - Ukupni promet industrije u Hrvatskoj u listopadu je porastao za 7,9 posto u odnosu na rujan, a u odnosu na listopad prošle godine veći je za 4,3 posto, dok nove narudžbe bilježe pad na mjesečnoj, a rast na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da je ukupna prodaja industrije u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem porasla za 0,7 posto. Primljene nove narudžbe prerađivačke industrije koja radi na temelju narudžbi u listopadu su u odnosu na rujan pale za 6,5 posto, pod utjecajem pada narudžbi sa stranih tržišta za 17,9 posto. Istovremeno su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 14,1 posto. U odnosu na listopad prošle godine narudžbe su porasle za 20,1 posto, pri čemu su naručitelji sa stranih tržišta povećali narudžbe za tri posto, dok su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 30,7 posto. Podaci po glavnim industrijskim grupacijama pokazuju da je na rast narudžbi na godišnjoj razini utjecao 68,9 postotni rast narudžbi intermedijarnih proizvoda, a koji u ukupnim narudžbama prerađivačke industrije i imaju najveći udio, od 43,2 posto.

ZAGREB - Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili ukupnu bruto dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima, od 25,1 milijarde kuna, što je za 5,6 posto manje u odnosu na bruto dobit iz devetomjesečnog poslovanja u 2011. godini, pokazuju podaci Financijske agencije. U svim je županijama ostvarena bruto dobit, odnosno ukupni prihodi bili su veći od ukupnih rashoda, i to od 56 milijuna kuna u Šibensko-kninskoj županiji do 9,5 milijardi kuna u Gradu Zagrebu. Pritom je u 10 županija bruto dobit povećana, a u 11 smanjena. Najviše je bruto dobit porasla u Zadarskoj županiji (s 12 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2011. godine, na 385 milijuna u prvih devet mjeseci ove godine godine), a najbolje rezultate imali su poduzetnici Sisačko-moslavačke županije, 745 milijuna kuna bruto dobiti, u odnosu na 479 milijuna kuna bruto gubitka u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. S druge su pak strane poduzetnici Šibensko-kninske županije u prvih su devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjili bruto dobit za 50,6 posto.

ZAGREB - U Hrvatskoj su u listopadu ove godine izdana 703 odobrenja za građenje, što je za 20 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvih deset mjeseci ove godine izdano je 6.938 odobrenja za građenje, što je prema razdoblju od početka siječnja do kraja listopada 2011. godine manje za 13 posto. Od ukupnog broja izdanih odobrenja u prvih deset mjeseci ove godine 5.604 izdano je za zgrade, a 1.334 za ostale građevine. Po odobrenjima izdanima od početka ove godine do kraja listopada u Hrvatskoj je predviđena gradnja 8.442 stana, što je 22,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Vrijednost radova predviđenih odobrenjima za gradnju izdanima u prvih deset ovogodišnjih mjeseci iznosi 17,3 milijarde kuna, od čega je 8,7 milijarde kuna predviđeno za radove na ostalim građevinama, a 8,5 milijardi kuna za radove na zgradama.

ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su i danas u minusu. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,06 posto, na 1.726 bodova, a Crobex10 za 0,26 posto, na 968 bodova. Redovni promet iznosio je 4,2 milijuna kuna, što je otprilike 1,3 milijuna manje nego jučer u to doba. Do podneva najveći promet ostvaren je dionicom Leda, 1,8 milijuna kuna. Cijena joj je skočila 5,17 posto, na 7.600 kuna. Milijunski promet ostvaren je još dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena oslabila 0,36 posto, na 199.59 kuna. Promete iznad 100.000 kuna do podneva su imale dionice Adrisa te Ine. Pritom je cijena povlaštene dionice Adrisa oslabila 0,06 posto, a redovne porasla 2,14 posto, dok je cijena dionice Ine pala 1,9 posto. Od gubitnika izdvajaju se još dionice Ingre, čija je cijena pala 2,24 posto, te Dalekovoda, 1,93 posto. Istodobno, po dobitku ističu se dionice Viadukta, koje su poskupjele 3 posto.

ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,12 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,531815 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku, za 0,29 posto, te srednji tečaj franka iznosi 6,226699 kuna. Ojačala je pak prema američkom dolaru za 0,11 posto, na 5,768412 kuna po srednjem tečaju, te za 0,21 posto prema britanskoj funti, čiji srednji tečaj iznosi 9,301982 kune.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙