ZAGREB - Četiri sindikalne središnjice zatražile su danas od Vlada da odustane od namjere da "zakonodavnim nasiljem potire institute kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga" te da ne uputi u saborsku proceduru zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, ističući kako je taj zakon direktan udar na slobodu kolektivnog pregovaranja. "Ako i dalje mislite 'lomiti' sindikate, a ne voditi dijalog, vjerojatno ćemo se sresti na ulicama, ali tada nema mjesta dijalogu", poručili su u dopisu Vladi i premijeru Zoranu Milanoviću čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Udruge radničkih sindikata Hrvatske. Navodeći razloge za povlačenje prijedloga tog zakona kao prvo napominju da je namjeru o njegovom usvajanju Vlada bila dužna prethodno staviti na dnevni red GSV-a. Sindikalne središnjice smatraju kako je taj zakon direktan udar na slobodu kolektivnog pregovaranja i suspendira materijalna prava radnika u važećim kolektivnim ugovorima. Ako je zakonom moguće suspendirati sklopljeni kolektivni ugovor onda više ne postoji niti jedan razlog za sklapanje novih te bi to bila konačna destrukcija sustava kolektivnog pregovaranja. Time je zakon udar na demokraciju u dijelu socijalnog života, jer se volja građana, kao radnika, na sindikalno organiziranje, a time i pravo na borbu za svoja prava, poništava dekretom, smatraju sindikalci.
VARAŽDIN - Oko tisuću radnika Varteksa danas je u štrajku, a traže isplatu zaostalih plaća za rujan i listopad. Radnici Varteksa okupili su se ispred zgrade uprave nezadovoljni jer, kako kažu, nema novca za njihove plaće iako "rade punom parom" i na skladištu nema robe jer je sva isporučena. S druge strane, kako navode, menadžeri u kompaniji primaju plaće na vrijeme. Prosvjednicima se obratio predsjednik uprave Varteksa Zoran Košćec koji ih je izvijestio da uprava pokušava osigurati novac za isplatu plaća za rujan. Njegovo obraćanje radnici su popratili uvredama na račun njega i uprave. Varteks ima oko 2.100 zaposlenih, a u prvom je polugodištu ove godine Varteks grupa poslovala s gubitkom od 30,8 milijuna kuna. Varaždinska tekstilna tvrtka već je dulje vrijeme preopterećena nelikvidnošću zbog složene gospodarske situacije, ali i kreditne obaveze i dugovi opterećuju normalno poslovanje tvrtke, a čelništvo Varteksa poručuje kako je prioritet rješavanje odnosa s državom i dogovor s bankama o financijskoj konsolidaciji tvrtke.
LIPIK/PAKRAC - Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je danas kako će poslovi vezani uz sudjelovanje Katara u LNG terminal na Krku biti završeni na vrijeme. "Kad je riječ o poslovima vezanim za dogovor iz Katara, ništa nije zapelo. Svatko radi svoj posao i sve će biti završeno na vrijeme", rekao je ministar Vrdoljak prilikom današnjeg posjeta Lipiku i Pakracu, kamo je došao kako bi skrenuo pozornost javnosti na kvalitetne investicije i projekte u malim sredinama. U tome Pakrac i Lipik prednjače, u što se uvjerio za posjeta "Lipik glasu" i tvrtki "Ferdinand" koja će u Pakracu graditi novi pogon. "Lipik glas" ima 180 zaposlenih, 95 posto svojih proizvoda plasira na tržišta Europske unije, a više od polovice namijenjeno je proizvodnji skupih automobila kao što su Bentley, Ferrari, McLaren i Aston Martin. U Pakracu na mjestu nekadašnje Drvne industrije "Papuk" tvrtka "Ferdinand" iduće godine počinje graditi drvoprerađivački pogon, u što će uložiti 150 milijuna kuna te izravno zaposliti 160 radnika. Tvornica će na godinu prerađivati 50.000 kubičnih metara oblovine, a više od 90 posto proizvoda bit će namijenjeno izvozu.
ZAGREB - Koincidentni ekonomski indikator - CEIZ indeks je u listopadu ove godine zabilježio treće uzastopno smanjenje vrijednosti, a vrijednost mu je u odnosu na mjesec prije pala za 0,77 indeksnih bodova, što pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo u listopadu zabilježilo dodatno usporavanje aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje ove godine, objavljeno je danas iz Ekonomskog instituta, Zagreb. Po podacima tog instituta, CEIZ indeks je u listopadu 'zaronio' u negativno područje, odnosno iznosio je -0,3989267, što je njegova najniža vrijednost u razdoblju duljem od 12 godina. "Iz toga slijedi da je u listopadu ove godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo dodatno usporavanje aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje 2012. godine", ističu s Ekonomskog instituta.
ZAGREB - Godišnja nagrada Zaklade Marijan Hanžeković za 2012. u kategoriji redovitih radova danas je dodijeljena Mirni Dumčić i Tomislavu Ridzaku iz Hrvatske narodne banke za rad kojim se analizira što određuje razliku u cijeni po kojoj banke u središnjoj i istočnoj Europi nabavljaju i plasiraju sredstva, dok nagrada u studentskoj kategoriji nije dodijeljena zbog nedovoljne kvalitete prijavljenih radova. Novčanu nagradu od 50 tisuća kuna, diplomu i medalju Dumičić i Ridzak dobili su za rad "Determinants od Banks' Net Interest Margins in Central and Eastern Europe", koji će početkom 2013. godine biti i objavljen u znanstvenom časopisu Financijska teorija i praksa, kojeg izdaje Institut za javne financije. Prema riječima ravnateljice IJF-a i upraviteljice Zaklade Katarine Ott, ovaj rad nudi vrijedan doprinos ekonomskoj znanosti jer su se teme vezane uz bankovnu industriju središnje i istočne Europe uglavnom proučavale u ranijim fazama tranzicije, odnosno kada su velike banke ulazile na tržište, ali ne i nakon početka krize.
ZAGREB - U vrlo mirnoj trgovini tijekom prijepodneva na Zagrebačkoj burzi Crobexi su se blago spustili, a kako nema nikakvih poslovnih vijesti, obujam trgovanja je vrlo slab. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,49 posto, na 1.752 boda, a Crobex10 0,43 posto, na 990 boda. Redovni promet iznosio je svega 2,1 milijun kuna. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s prometom od svega 473.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,61 posto, na 203,1 kunu. Slijedila je dionica Đure Đaković Holdinga, s prometom od 376.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,35 posto, na 77 kuna. Po skoku cijene za 5,81 posto do podneva se istakla dionica Tehnike. Istodobno, po padu cijene za 1,55 posto izdvaja se dionica Zagrebačke banke.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,14 posto, dok je na tjednoj razini, prema tečajnici od prošloga petka, ojačala prema euru za 0,21 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,526198 kuna. Kuna je na tjednoj razini ojačala i prema švicarskom franku za 0,59 posto, dok je oslabila prema američkom dolaru za 0,36 posto te britanskoj funti za 0,34 posto. U odnosu na jučer utvrđenu tečajnu listu kuna je oslabila prema svim tim valutama - prema dolaru za 1,31 posto, funti 0,72 posto i prema franku za 0,38 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,224628 kuna, dolara 5,823428 kuna i funte 9,333083 kune.