ZAGREB - Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) i Republički sindikat radnika Hrvatske (RSRH) prosvjedovali su uoči današnje sjednice Nadzornog odbora (NO) HT-a protiv mogućih novih otkaza u toj kompaniji. Vrijeme je da HT prekine praksu otpuštanja radnika kako bi se vlasnicima osigurala visoka dobit, istaknuli su sindikalci koji se boje da bi NO u poslovnom planu za iduću godinu mogao predvidjeti novo smanjenje broja zaposlenih. U kuloarima se priča da bi iduće godine otkaz moglo dobiti otprilike onoliko ljudi kao i ove godine, između 400 i 500 radnika, kaže predsjednik HST-a Juko Cikojević. HT je lani ostvario 1,8 milijardi kuna dobiti, a ove godine bi taj iznos mogao biti nešto manji, oko 1,5 milijardi kuna. Poručujemo Upravi i NO HT-a da u 2013. ne želimo nove popise viška radnika, koji nastaju jer poslodavac uslijed pada prihoda reže troškove na račun broja zaposlenih, kako bi održao profit na visokoj razini, rekao je Cikojević. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da se predstavnici Uprave HT-a diče uspješnim i moćnim HT-om koji stvara visoku dobit svojim dioničarima, no pritom se zaboravlja da je restrukturiranjem broj zaposlenih u HT-u doslovno prepolovljen - kada je Deutsche Telekom došao u HT bilo je više od 11.000 zaposlenih, danas ih je oko 5.500.
ZAGREB - Predsjednik Uprave i glavni direktor HT-a Ivica Mudrinić nije danas konkretno odgovorio na upit o tome hoće li se na današnjoj sjednici Nadzornog odbora donijeti poslovni plan koji bi uključivao nove otkaze za radnike HT-a. HT kontinuirano vodi brigu o tome da znamo gdje idemo sa kompanijom, da imamo strateški plan i vodimo brigu o samoj strukturi kompanije, ali i kompetencijama koje su nam potrebne za realizaciju takvih planova. Kompetencije znače zapošljavanje mladih ljudi i česte promjene u strukturi zaposlenih, rekao je Mudrinić na HT-ovom predstavljanju mreže budućnosti - Tera Stream. "Mi vodimo brigu o 4,4 milijuna stanovnika, o 220.000 naših dioničara, o tisućama naših kooperanata i svim zaposlenicima koji rade u HT-u. Mi se ne odričemo ni odgovornosti niti autoriteta kojeg moramo koristiti da to realiziramo jer vodimo brigu o našoj kolektivnoj budućnosti", kazao je Mudrinić na novinarski upit o navodnim otkazima.
ZAGREB - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 44,54 milijarde kuna na kraju listopada bila su blokirana 72.654 poslovna subjekta, kao i 242.192 građana čiji je ukupni dug iznosio 16,31 milijardu kuna, objavila je Financijska agencija (Fina). Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata bila je na kraju listopada ove godine niža za 0,1 posto u odnosu na stanje s kraja rujna. Istodobno su dugovanja građana bila za 623 milijuna kuna viša, pokazuju podaci objavljeni na web stranicama Fine. Od ukupnog broja poslovnih subjekata blokiranih na kraju listopada, nešto više od polovice, odnosno 37.551 su pravne osobe koje zapošljavaju ukupno 38.418 radnika, a na njih se odnosi 81,7 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje na kraju listopada, odnosno ukupno 36,37 milijardi kuna. U blokadi su bile i 35.103 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (odnosno obrtnici), s ukupno 22.648 zaposlenih, a iznos njihovih dugovanja je 8,16 milijardi kuna. Podaci Fine pokazuju da kod poslovnih subjekata i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi i krajem listopada takvih je bilo 56.359, a njihove su ukupne obveze iznosile 36,6 milijardi kuna. U ukupnom broju pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi dominiraju tvrtke bez zaposlenih - takvih je krajem listopada bilo 22.193, a njihov je ukupni dug iznosio 17,7 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 17.082 nema niti jednog zaposlenog radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,1 milijardu kuna.
ZAGREB - Dioničari Ine će na izvanrednoj glavnoj skupštini kompanije, koja je sazvana za 18. prosinca, odlučivati o tri nova člana Nadzornog odbora koja je predložila hrvatska Vlada, a i mađarski je MOL predložio ponovni izbor svojih pet predstavnika u Nadzornom odboru, čime bi svi članovi u tom tijelu bili izabrani na novi mandat od četiri godine, najavljeno je iz Ine. Ina je, naime, danas putem Zagrebačke burze objavila dopunu dnevnog reda izvanredne skupštine. Skupština je sazvana početkom studenoga s prijedlogom da se opozovu tri sadašnja i izaberu tri nova člana Nadzornog odbora koje predlaže hrvatska Vlada - opoziv Davora Šterna, Damira Vanđelčića i Gordane Sekulić, a izbor Siniše Petrovića, Željka Perića i Mladena Proštenika. Danas objavljenom dopunom, MOL predlaže opoziv te ponovno imenovanje na mandat od četiri godine i pet članova Nadzornog odbora koje u to tijelo predlaže mađarska kompanija, pa bi tako ponovno u Nadzorni odbor bili imenovani György Mosonyi, Oszkar Vilagi, Jozsef Molnar, Szabolcs Ferencz te Ferenc Horvath. Temeljem prijedloga dioničara MOL, predlaže se glavnoj skupštini da opozove s dužnosti članove Nadzornog odbora te da na novi mandat imenuje članove kako je predloženo, čime se svi članovi Nadzornog odbora izabiru na novi mandat od četiri godine, obrazlaže se u prijedlogu.
TROGIR/ZAGREB - U brodogradilištu Brodotrogiru danas je obavljena radna primopredaja chemical tankera Allegro, koji je porinut u travnju ove godine, a gradi se za naručitelja Sitem Pioneer Shipping iz Singaporea, tvrtku iz švedske grupe Laurin Maritime AB, objavili su danas iz Brodotrogira. Brod je namijenjen prijevozu kemikalija i naftnih prerađevina, nosivosti je 46.184 tdw-a, duljine 182,90 metara i širine 32,20 metara. Brzinu od 15 čvorova omogućuje glavni pogonski stroj od 8200 kW proizveden u Brodosplitu. Suradnja s poznatom švedskom tvrtkom Laurin Maritime traje od 1999. godine, koja se do sada razvila u odličnu poslovnu suradnju i prijateljstvo rezultirajući s jedanaest tankera, zaključuje se u priopćenju Brodotrogira.
ZAGREB - Tužba protiv osam poslovnih banaka u Hrvatskoj, koju je u ime Udruge Franak podigao Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača - Potrošač, danas je na Trgovačkom sudu u Zagrebu prihvaćena u procesno pravnom smislu, čime su stvoreni temelji za nastavak sudskog procesa, izvijestili su iz Udruge Franak. "Danas je na drugom pripremnom ročištu završena rasprava o procesno pravnim pretpostavkama vođenja parničnog postupka, čime su savez Potrošač i Udruga Franak osigurale nastavak pravne bitke. Tako će se na idućem ročištu početi raspravljati o činjeničnim i pravnim pitanjima vezanim uz predmet spora uz izvođenje svih predloženih dokaza", navodi se u priopćenju Udruge Franak. Prvo pripremno ročište održano je početkom srpnja, a tada je podnositeljima tužbe dan rok od 60 dana da dodatno obrazlože kolektivni interes u tužbi podignutoj protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope. Tužitelj je pritom morao pojedinačno za svaku banku navesti razdoblje u kojem su banke sklapale sporne ugovore, a uz svako razdoblje navesti i pravni propis na koji se poziva, odnosno svaki konkretni članak za koji smatra da je prekršen.
ZAGREB - Ponajviše pod utjecajem pada najvažnijih europskih burzovnih indeksa, danas su na Zagrebačkoj burzi Crobexi u minusu, a zasad je jedina s milijunskim prometom dionica HT-a. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,37 posto, na 1.751 bodu, a Crobex10 0,57 posto, na 987 bodova. Redovni promet iznosio je gotovo 3 milijuna kuna, što je otprilike milijun više nego u petak u ovo doba. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 1,52 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 1,81 posto, na 199,5 kuna, te je zbog svog velikog udjela u Crobexima ponajviše i zaslužna za njihovo slabljenje. Slijedi dionica Dalekovoda s 383.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 2,82 posto, na 67,53 kune. I ostale građevinske dionice danas su ostvarile znatniji rast cijene, pa su dionice Tehnike i Hidroelektre niskogradnje ojačale više od 6 posto, a Ingre više od 5 posto, dok je dionica IGH poskupjela 0,7 posto. Promet iznad 100.000 kuna ostvaren je do podneva još i dionicom Atlantske plovidbe, pri čemu joj je cijena porasla 1,23 posto, na 225 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, blago ojačala prema euru, za 0,08 posto, dok je prema ostalim značajnijim valutama oslabila. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,520103 kune. U odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna kuna je oslabila prema ostalim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 0,05 posto, švicarskom franku za 0,15 posto, a britanskoj funti za 0,18 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke iznosi 5,826376 kuna, franka 6,234024 kune, a funte 9,349873 kune.