ZAGREB - Ministarstvo financija objavilo je kako je prijedlogom izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predloženo smanjenje postotka državnih poticajnih sredstava s 15 na 10 posto, slijedom čega bi se maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava u jednoj kalendarskoj godini smanjio sa 750 kuna na 500 kuna, a za maksimalan ulog od 5.000 kuna godišnje. "Na ovaj način, proračunski izdaci za poticanje stambene štednje smanjit će se za trećinu, a smanjenje se primjenjuje na sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2013. godine", navode iz Ministarstva u informaciji o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Ta je informacija objavljena na internet stranicama Ministarstva, a kako se neslužbeno doznaje u tom resoru, predložene zakonske izmjene su u postupku upućivanja u Vladinu proceduru. Ministarstvo u svojom informaciji podsjeća da je stambena štednja, prema važećem Zakonu, posebna namjenska štednja prikupljena od domaćih fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba građana odobravanjem kredita za stanogradnju hrvatskim državljanima uz financijsku potporu države na području Hrvatske. "Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predloženo je smanjenje postotka državnih poticajnih sredstava od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u jednoj godini s 15 na 10 posto, slijedom čega maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava po jednom stambenom štediši u jednoj kalendarskoj godini iznosi 500 kuna. Iznos osnovice za izračun državnih poticajnih sredstava ostao je isti, tj. 5.0000 kuna", ističu iz Ministarstva financija. Kako navode, s tim su prijedlogom Zakona "upoznate i stambene štedionice koje uvažavaju i podržavaju napor Ministarstva financija kako bi se i u vrijeme nepovoljnih gospodarskih kretanja i sadašnjeg stanja javnih financija zadržalo povjerenje stambenih štediša u državno poticanje dugoročne namjenske štednje za stambeno kreditiranje."
OSIJEK - Promocijom knjige "Kazališne veze Osijeka i Pečuha" Zvonimira Ivkovića, nekadašnjeg dugogodišnjeg intendanta osječkog HNK, te predstavom "Leda" Dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, sinoć su u Osijeku završeni 23. Krležini dani. Recezentica Antonija Bogner Šaban, na predstavljanju je istaknula kako je riječ o knjizi koja je nastajala dugi niz godina, te koja obuhvaća brojne susrete osječkih i pečuških kazalištaraca. Dugogodišnji intendant osječkog HNK-a Zvonimir Ivković (1944. - 2010.), živio je u kazalištu i za kazalište, te je sve njegove najbolje izvedbe želio predstaviti što većem broju publike izvan Osijeka. Suradnja osječke i pečuške kazališne kulture datira još od 1800. godine, a nastavlja se i danas, istaknuto je na promociji. Ivkovićeva knjiga "Kazališne veze Osijeka i Pečuha" izdana je dvojezično, na hrvatskom i mađarskom jeziku. Intendant osječkog HNK Božidar Šnajder, kazao je kako je pokojni Zvonimir Ivković "bio duša i snaga osječkog kazališta" od kojega je tijekom dugogodišnje suradnje mnogo naučio. Izrazio je zadovoljsto što se upravo Ivkovićeva knjiga predstavlja na kazališno-teatrološkoj manifestaciji "Krležini dani" koji za osječko kazalište već 23 godine znače veliki iskorak na hrvatskoj kulturnoj sceni. Tema znanstvenog skupa ovogodišnjih Krležinih dana koji su se održali na osječkom Filozofskom fakultetu, bila je "Kazalište po Krleži" jer, kako je istaknuo akademik Krešimir Nemec, "to samo svjedoči o velikom utjecaju koji je Krleža ostavio na hrvatskoj dramskoj sceni".
ZAGREB - Strukovna udruga glazbenika, Hrvatska glazbena unija (HGU), osnovana radi zaštite društvenog i materijalnog položaja glazbenika u Hrvatskoj, obilježila je sinoć 20 godina postojanja. HGU kao udruženje glazbenika raznih izričaja, uključujući i pop glazbu, odigralo je značajnu ulogu u zaštiti prava umjetnika koje se još uvijek često ne smatra relevantnim članovima društva. No, daljnji napredak može se očekivati tek kada institucije prepoznaju da segmenti popularne kulture u nekim dijelovima čak nadilaze službenu kulturu (koju podupiru ministarstvo, grad ili županija), istaknuo je predsjednik HGU-a Husein Hasanefendić-Hus na prigodnoj svečanosti u muzeju Mimara, koja je okupila stotinjak poznatih imena hrvatske glazbene scene. "Institucije nas moraju prepoznati kao partnere. Nevjerojatno je da jedan kompletan segment industrije - glazbena industrija nikad ništa ne dobije. Ne postoji nijedan bend u Zagrebu koji je dobio neku prostoriju za vježbu, za razliku od likovnih umjetnika", rekao je predsjednik HGU-a. Podsjetio je kako sada funkcioniraju isključivo na bazi članarina, od koje pokrivaju troškove podružnica i djelatnika te fond pomoći glazbenicima u nevolji Hrvatska glazbena unija je osnovana 1992. kao udruga-sindikat koji će zastupati i promovirati glazbeničke interese. Danas ima šest podružnica i ureda - u Zagrebu, Rijeci, Puli, Šibeniku, Splitu i Osijeku, te 5197 registriranih članova. Hrvatska glazbena unija suosnivač je nagrade Porin, osnivač nagrade Status za najbolje instrumentaliste, inicijator i suosnivač Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava- HUZIP, inicijator i suosnivač Instituta hrvatske glazbe, zajedno s Hrvatskim društvom skladatelja i Hrvatskom diskografskom udrugom, te suosnivač nagrade Papandopulo za najbolje mlade izvođače klasične glazbe.
ZAGREB - Suvremena verzija ljubavne komedije Williama Shakespearea "Na tri kralja ili kako hoćete", "bajkovita rasprava o ljubavi" u režiji makedonskog redatelja Aleksandra Popovskog, premijerno je izvedena sinoć pred prepunim gledalištem Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu. Priča o čarobnoj moći ljubavi prvi puta izvedena 1602. u Londonu, u interpretaciji redatelja Popovskog šarena je proslava života i "zaljubljenosti u ljubav", koja poručuje kako bez ljubavi nema ni života. Glavni lik je djevojka Viola koja, nakon što biva u brodolomu razdvojena od brata blizanca Sebastijana, vjerujući da je mrtav, pokušava sama pronaći svoju sreću i snaći se u svijetu. Prerušava se u mladića, te postaje paž vojvode Orsina, u kojega je potajno zaljubljena. Modernu Violu glumi Olga Pakalović, Ivan Glowatzky Sebastijana, Bojan Navojec je vojvoda Orsino, a ljubavni četverokut zaokružuje Iva Mihalić kao grofica Olivija u koju je zaljubljen Orsino a koja se zaljubljuje u Violu, misleći da je mladić. Popovski u ovom komadu od Shakespearea posuđuje samo priču, na kojoj gradi mješavinu burleske i parodije. Nakon brojnih ljubavnih i komičnih zapleta, jedna od Shakespeareovih najizvođenijih komedija završava ponovnim susretom brata i sestre u svojevrsnoj mimici nijemog filma, te sretnim ostvarenjem romantičnih snova njegovih protagonista – Viola se udaje za vojvodu, a Olivija za Sebastijana.
ZAGREB - Ravnateljstvo policije demantiralo je navode odvjetnika Čede Prodanovića, koji je tijekom suđenja Ivi Sanaderu na ročištu u ponedjeljak, 3. prosinca, naveo kako 'zna da ga policija prati'. "Vezano uz dio izjave odvjetnika Čede Prodanovića, koji je tijekom suđenja okrivljenom Ivi Sanaderu, na ročištu održanom 3. prosinca 2012. na Županijskom sudu u Zagrebu, naveo: '…znam da me policija prati…', Ravnateljstvo policije odlučno demantira takve navode; odnosno da se takve zakonske mjere i ovlasti policije primjenjuju ili su se primjenjivale prema odvjetniku Čedi Prodanoviću", priopćeno je sinoć na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
ZAGREB - Zagrebačka policija izvijestila je da su sinoć u 20,25 sati opljačkani djelatnici u vozilu Hrvatskih pošta, u ulici Donje Svetice 42, u Zagrebu. Policija provodi očevid kojim se utvrđuju okolnosti razbojstva.