Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u trećem kvartalu oslabilo 1,5 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1 do 1,9 posto.
Bio bi to četvrti kvartal zaredom kako gospodarstvo pada, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP potonuo 2,2 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
U prvom polugodištu ove godine BDP je pao oko 1,7 posto, a unatoč dobroj turističkoj sezoni, i u trećem se kvartalu očekuje pad.
„Gotovo sve sastavnice BDP-a upućuju na to da je i u trećem tromjesečju gospodarstvo palo. Osobna potrošnja opterećena je vrlo slabim i iscrpljenim tržištem rada, što se očituje u ubrzanju godišnjeg rasta nezaposlenosti, neprestanom padu zaposlenosti, ali i u nastavku pada realnih plaća i raspoloživog dohotka. Pritom je ponovno porastao i potrošački pesimizam“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Na slabost tržišta rada ukazuje podatak da je u listopadu broj nezaposlenih dosegnuo 333 tisuće, što je za 13,5 posto, ili gotovo 40 tisuća osoba, više nego u istom lanjskom mjesecu.
Zbog rasta nezaposlenosti, smanjuje se realno raspoloživi dohodak, pa slabi osobna potrošnja. Ipak, pad prometa u trgovini na malo bio je u tri ljetna mjeseca nešto blaži nego u prethodnom tromjesečju.
„Blago dinamiziranje trgovinske djelatnosti u odnosu na drugo tromjesečje može se pripisati dobroj turističkoj sezoni i potrošnji turista“, navodi se u anketi Hine.
No, pod pritiskom je i dalje industrijska proizvodnja. U rujnu je, primjerice, potonula 7,7 posto, što je posljedica pada domaće potrošnje, ali i slabosti inozemne potražnje.
Gospodarstvo eurozone, našeg najvećeg vanjskotrgovinskog partnera, ponovno je uronilo u recesiju, drugu od 2009. godine. Nakon pada od 0,2 posto u drugom kvartalu, gospodarstvo 17-člane eurozone oslabilo je u trećem tromjesečju daljnjih 0,1 posto. Na godišnjoj je razini, pak, palo 0,6 posto.
Zbog toga je oslabila i potražnja tih zemalja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i hrvatski izvoz.
Izražen u eurima, izvoz je u prvih devet mjeseci bio 2,2 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Unatoč padu izvoza roba, priljevi od usluga ublažit će negativne trendove, a i realni uvoz roba i usluga zasigurno je pao oštrije od izvoza. Stoga očekujemo pozitivan utjecaj neto izvoza na BDP“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
No, pad uvoza samo potvrđuje da i dalje slabe domaća potrošnja i industrija. Uz to, bolnu točku i dalje predstavljaju investicije.
„Investicije su još uvijek u dubokoj recesiji. Građevinska aktivnost nastavila je slabiti, na što upućuje daljnji pad u građevinarstvu, a izgledan je i podbačaj investicija javnih poduzeća“, navodi se u anketi.
Ni kreditna aktivnost ne ukazuje na oživljavanje gospodarstva.
„Nastavlja se pad kredita banaka i za potrošnju i za investicijsku aktivnost, jer nema potražnje za kreditima ni kod stanovništva, ni kod poduzeća“, ističe jedan od makroekonomista u anketi Hine.