ZAGREB
Hrvatski sabor donio je danas Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, po kojemu se od početka iduće godine uvode fiskalne blagajne koje bi trebale osigurati da se svaki ostvareni promet naplaćen u gotovini stvarno evidentira u poslovnim knjigama poreznih obveznika. Od obveze fiskalizacije prometa gotovinom izuzete su samo djelatnosti koje se mogu kontrolirati na drugi način, poput naplate cestarina te plaćanja osiguranja ili participacija u bolnicama. Izmijenjen je Stečajni zakon, pa stečaj više neće omogućavati nastavak poslovanja, već će se to rješavati u predstečajnoj nagodbi. Stečajni plan donosit će vjerovnici, a ne više dužnik, budući da je rezultat stečaja prestanak postojanja dužnika. Ponovno se omogućuje prodaja stečajnog dužnika u cjelini, a na vjerovnike se prenose ovlasti u vezi troškova stečajnog postupka. Vjerovnicima se omogućuje i da mogu individualno osporavati određene tražbine, neovisno od odluke većine vjerovnika, a moći će jednostavnije promijeniti stečajnog upravitelja ako su nezadovoljni njegovim radom. Ograničava se broj stečajeva koje upravitelji mogu voditi kod jednog suca na tri postupka te se uvodi pravilo da stečajni upravitelj koji ne postupa savjesno gubi pravo na nagradu. Predviđen je i niz mjera za veću zaštitu radničkih prava u stečajnom postupku - uvodi se fiksni rok od 60 dana za trajanje prethodnog postupka i onemogućuje povlačenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. Sabor je zaključio ovotjedno zasjedanje, a sjednicu nastavlja u utorak, raspravom o proračunu.
ZAGREB
HNS se danas usprotivio uvođenju novog poreza, napominjući ipak kako načelno podržavaju napor Ministarstva financija da se slijedi najbolja europska praksa u oporezivanju nekretnina. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati načelno podržava napor Ministarstva financija da se slijedi najbolja europska praksa u oporezivanju nekretnina i u tome je na svim razinama sudjelovala i sudjelovat će, stoji u u priopćenju u kojem se međutim dodaje da istovremeno, kao Predsjedništvo i Klub zastupnika upozoravaju kako je nužno u javnoj raspravi, koja je otvorena, i dalje zadržati stavove koje su dogovorili s koalicijskim partnerima, a posebno princip da se niti jedna nekretnina koju vlasnik koristi za stanovanje ne može oporezivati. Isto tako, Hrvatska danas ne treba više nijednu raspravu o poreznim opterećenjima, dok istovremeno zastupamo stav da Vlada kroz konkretne i trenutačne mjere mora stati iza gospodarstva u uvjetima gospodarske krize, pada potrošnje i privatnih investicija. U takvim uvjetima HNS se protivi uvođenju novog poreza, navodi se u priopćenju poslanom nakon sjednice Predsjedništva i Kluba zastupnika HNS-a.
ZAGREB
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas da se HDZ ne slaže sa zaključcima saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da u aferi nadzora izlista telefonskih brojeva nije bilo nikakve zlouporabe ovlasti ni bilo kakvog kršenja zakona. "Mi smo dali izdvojeno mišljenje i ne slažemo se s onim što je izglasano i preglasano. Bilo mi je važnije pripremati Sporazum o prijeizbornoj i poslijeizbornoj koaliciji HDZ-a i Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) nego biti u Saboru jer sam znao da ćemo biti preglasani, a izdvojeno mišljenje dali su predsjednik Odbora Miroslav Tuđman i Tomislav Čuljak", kazao je Karamarko nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma s BUZ-om u središnjici stranke odgovarajući na novinarski upit zašto nije bio na sjednici saborskog Odbora unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Smatra kako nije dokazano da nije bilo nezakonitosti, iako je većina to izglasala. Upitan kako je i zaključak Odbora da je jedan njegov član, aludirajući na njega (Karamarka), imao uvid u klasificirani dokument i boji li se da će DORH pokrenuti istragu, predsjednik HDZ-a rekao je da je vidio taj zaključak koji je, drži, kontroverzan sam po sebi. "Aludiraju na moju konferenciju za novinare ovdje gdje sam, na osnovu onog što su pričali predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik vlade Zoran MIlanović i onoga što je objavio Večernji list i izjavila policija, napravio svoj mozaik", rekao je Karamarko dodavši da se ne boji nikakve istrage.
ZAGREB
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost danas je većinom glasova zaključio kako u tzv. aferi nadzora izlista telefonskih brojeva nije bilo zloporabe ovlasti ni kršenja zakona. Objavom klasificiranih podataka u Večernjem listu s navodom kako jest prekršen zakon spriječena je daljnja policijska obrada opasne kriminalne skupine i onemogućeno utvrđivanje mogućih njezinih veza s pojedinim djelatnicima SOA-e, stoji u zaključcima Odbora. Saborski je odbor ustanovio da su samo četvorica djelatnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost imala uvid u to izvješće te da je jedan član Odbora javno izjavio kako je imao uvid u klasificirano izvješće prije nego je ono došlo u saborski Odbor, jedan je od zaključaka Odbora usvojenih nakon obavljenog nadzora nad službama uključenima u spomenutu aferu. Nakon za javnost zatvorene sjednice Odbora, potpredsjednik tog tijela Igor Dragovan (SDP) nije rekao novinarima o kojem je članu Odbora riječ, no nakon izbijanja afere u medijima se spominjalo predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kao osobu koja je dobila izvješće Ureda prije njegove službene dostave Saboru, što je Karamarko tada demantirao. Zaključeno je i kako je izvješće Ureda upućeno predsjednicima države i vlade kao jedinim ovlaštenim korisnicima te upozoreno da su djelovi tog izvješća s netočnim tvrdnjama o navodnom nezakonitom postupanju policije objavljeni u Večernjem listu. Preporučeno je da se Privremeni protokol zamjeni nekim jasnijim postupovnikom sa snagom podzakonskog akta, kao i da se izmijene postojeća zakonska rješenja i spriječi objava klasificiranih podataka u medijima. Na zaključke Odbora koje je izglasala vladajuća većina izdvojenim mišljenjima su reagirali HDZ i HDSSB.
ZAGREB
Ministar uprave Arsen Bauk sudjelovao je danas na tematskoj sjednici Hrvatske zajednice županija o nacrtu prijedloga zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na kojoj se, kazao je, iskristaliziralo pitanje što treba napraviti kada se ne donese proračun, koje su odgovornosti predstavničkog, a koje izvršnog tijela. Nakon sjednice ministar je novinarima rekao da je vladin prijedlog na tragu obostrane odgovornosti, a može li se ona utvrditi nekim drugim mehanizmima vidjet će se, kazao je, do drugog saborskog čitanja. Upitan o balansu moći između izabranih čelnika i predstavničkih tijela, Bauk je rekao kako je njegovo osobno i mišljenje vlade da je do sada taj balans bio malo više u korist izvršne vlasti (načelnika, gradonačelnika, župana) u odnosu na vijeće. Uvođenjem mogućnosti da vijeće izazove izbore za predstavnike izvršne vlasti, odnosno provjeru njihova legitimiteta, taj je balans "doveden prema sredini", rekao je. Ako su politički prijepori u pitanju, tu može biti malo iracionalnih strasti na lokalnoj razini i najbolje je to riješiti izborima, a onda će građani odlučiti tko je od tih suprotstavljenih političkih opcija u pravu, kazao je Bauk. U vezi s referendumom za opoziv načelnika, odnosno gradonačelnika i župana, Bauk je rekao da će ministarstvo, temeljem rasprave u parlamentu, predložiti promjenu broja glasova potrebnih za opoziv, na način da se više ne stavlja cenzus na broj izašlih, koji je bio 50 posto, nego na broj onih koji su glasali za opoziv. Naš će prijedlog biti da to bude trećina od ukupnog broja birača, pojasnio je Bauk.
SPLIT
Splitski gradonačelnik Željko Kerum rekao je danas da se general Ante Gotovina složio da ga se proglasi počasnim građaninom Splita, što je Gradsko vijeće danas jednoglasno i učinilo. Na pitanje kako komentira prijedloge više splitskih gradskih kotareva da se jedna ulica u Splitu nazove po generalu Gotovini, Kerum je odgovorio kako je Gotovina "preveliko ime i prevelika tema da bi se olako donijela odluka ili predložilo da se neka ulica nazove po njemu, tako da to uopće ne može komentirati jer o tomu treba razgovarati na višoj razini". Na pitanje treba li nazive ulicama davati po živućim građanima, Karum je odgovorio kako "ne može odgovoriti na to pitanje jer o tome nije razmišljao". Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je kako na današnjoj sjednici Gradskog vijeća neće biti do kraja zbog privatnih obveza, ali, dodao je, ubuduće će češće boraviti u zgradi Banovine kako bi sa svojim zamjenikom Jurom Šundovom brže rješavao teškoće i donosio odluke jer se sada Šundov brine o svemu. Na pitanje zašto jedno vrijeme nije dolazio na posao u Gradsku upravu, Kerum je odgovorio kako je koristio godišnji odmor od ove i protekle dvije godine, a na novinarsku primjedbu da se zaostali godišnji odmori mogu iskoristiti samo do određenog roka Kerum nije ništa odgovorio. Nakon izjave novinarima Kerum je otišao iz zgrade Banovine.
ZAGREB
Izjava Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) "Završetak Domovinskoga rata", predstavljena je danas, a u njoj se navodi kako je presudom za "Oluju" u predmetu generala Ante Gotovine i Mladena Markača Žalbeno vijeće spasilo Sudu obraz i osiguralo mjesto u povijesti, koje će ga, unatoč brojnim političkim optužnicama napisanim uglavnom u mandatu Carle del Ponte, svrstavati u red sudova na kojem su suci bili sposobni donijeti pravednu i pravno utemeljenu presudu držeći se međunarodnoga prava. Izjavu podijeljenu na četiri točke - Ljudska pravda na trajnom iskušenju, Haaški sud, rat i pomirenje te Država Hrvatska - predstavili su predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax sisački biskup mons. Vlado Košić i voditelj Centra HBK za socijalni nauk Crkve Gordan Črpić. Ističući kako je ljudska pravda na trajnom iskušenju, Komisija podsjeća kako se u povijesti zapadnoga civilizacijskog kruga, nadahnuta judeokršćanskom tradicijom, uspostavilo sudstvo kako bi se mogla održati pravednost nasuprot zakona sile i jačega. Unatoč lutanjima i zloporabama prava, nije se nikad u potpunosti racionalno odustalo od ideala pravdenosti, ocjenjuje Komisija i podsjeća kako su Hrvati kroz tegobnu povijest često bili izručivani ljudskim sudovima koji su im dosuđivali teški usud nepravde i prijevare. Komisija smatra kako je presuda generalima Gotovini i Markaču, koja jasno naznačuje agresora i žrtvu te apostrofira počinitelja zločina protiv mira, omogućila sudu da u povijest uđe kao sud koji nije u potpunosti promašio svoj mandat.
ZAGREB
Hrvatsko žrtvoslovno društvo te više udruga branitelja iz Domovinskog rata ocijenili su danas da hrvatska vlast nije dovoljno dobro reagirala kako bi zaštitila Hrvatsku nakon "nove verbalne agresije iz Srbije" koja je uslijedila nakon oslobađajućih presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Na konferenciji za novinare pod nazivom "Tjedan dana nakon Haaške presude - diverzije protiv Hrvatske", koju su organizirali Hrvatsko žrtvoslovno društvo (HŽD), Koordinacija braniteljskih udruga Grada Zagreba, Zbor udruga vetarana gardijskih brigada te Udruga specijalne policije, poručeno je da hrvatska vlast, posebno Ministarstvo vanjskih poslova, nije dobro reagiralo na negativne reakcije koje je u Srbiji izazvala oslobađajuća presuda hrvatskim generalima. Predsjednik HŽD-a Zvonimir Šeparović upozorio je kako smo, nakon nakon "erupcije oduševljenja" zbog oslobađanja generala, svjedoci da je u Beogradu spaljena hrvatska zastava, a Srbija nikako ne želi priznati svoju odgovornost za rat u Hrvatskoj. Reakcije iz Srbije na oslobađajuću presudu hrvatskim generalima, Šeparović je nazvao "verbalnom agresijom" te ocijenio da hrvatska vlast na nju nije dovoljno dobro reagirala, a "Ministarstvo vanjskih poslova nije učinilo ništa". Kritizirao je i Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta" rekavši da je njihova reakcija i način na koji su tražili da se ispitaju zločini nad srpskim civilima tijekom i nakon "Oluje", bila krajnje neprimjerena.
ZAGREB
Mreža organizacija civilnog društva "Platforma 112" pozdravila je uvođenje Zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole kao i sadržaj kurikuluma koji je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, istaknuvši da je zdravstveni odgoj utemeljen na znanstveno provjerenim informacijama koji promiče odgovorno ponašanje, poštivanje i zaštitu ljudskih prava te suzbijanje svih vrsta diskriminacije, "nužan iskorak u procesu stvaranja modernog obrazovnog sustava". Organizacije civilnog društva u današnjem su priopćenju pozvale Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agenciju za odgoj i obrazovanje da se za učinkovitu implementaciju sadržaja kurikuluma usmjere na osiguravanje sustavne podršku nastavnicima kako bi ih se osnažilo za adekvatno provođenje kurikuluma kroz različite oblike stručnog usavršavanja te na organiziranje sastanaka s roditeljima u školi ili lokalnoj zajednici kako bi se roditelje informiralo o sadržaju i važnosti provođenja programa.
ZAGREB
Predsjednici HDZ-a i Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Tomislav Karamarko i Milivoj Špika, danas su u središnjici HDZ-a potpisali Sporazum o prijeizbornoj i poslijeizbornoj koaliciji. Temeljem Sporazuma, HDZ i BUZ zajedno će raditi "na zaštiti svih onih koji žive od svog rada, interesa umirovljenika i svih socijalno ugroženih". Navodi se i da će HDZ i BUZ zajednički izaći na izbore za zastupnike Europskog parlamenta te na iduće parlamentarne izbore. Također, dvije stranke će za predstojeće lokalne izbore preporučiti suradnju u svim jedinicama gdje je to moguće. Izrazivši zadovoljstvo sporazumom sa BUZ-om, Karamarko je upozorio da je danas u Hrvatskoj problem broj jedan nekvaliteta života građana, a u čijoj su strukturi umirovljenici najugroženija kategorija. "Taj sindrom nekvalitete života, na žalost, prelazi i na sve ostale kategorije građana zahvaljujući jednogodišnjem neradu i neuspjehu aktualne vlade", kazao je. Napominjući da se ta koalicija može nazvati i koalicijom za bolji život u Hrvatskoj, predsjednik HDZ-a rekao je da narod sve teže trpi sve što se događa. "Svjedoci smo novog poreza na nekretnine koji će biti zadnji udarac standardu. Koliko će samo umirovljenika biti prisiljeno prodavati nekretnine koje su naslijedili ili stanove u kojima žive da bi mogli udovoljiti nerazumnim zahtjevima. To je jedan agresorski porezni zakon", istaknuo je Karamarko.
ZAGREB
Društvo za psihološku pomoć (DPP) će do ožujka 2014. provoditi projekt s ciljem povećanja zapošljivosti stručnjaka pomagačkih zanimanja u sklopu IPA programa, a projekt je danas pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetivši da je to jedan od 37 projekata koliko ih je Grad Zagreb dosad priredio vezano uz EU fondove. "Taj nas projekt, vrijedan 150 tisuća eura, vodi do većeg zapošljavanja najrazličitijih profila stručnjaka kao što su psiholozi, socijalni radnici, pedagozi i učitelji, svih onih profesija i službi koje su iznimno važne za kulturni i općedruštveni napredak svakog grada i regije", kazao je Bandić na konferenciji za novinare u Tribinama Grada Zagreba uoči predstavljanja projekta "Povećanje zapošljivosti stručnjaka pomagačkih zanimanja". Podsjetio je da je taj projekt namijenjen korisnicima s područja triju županija (Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske) te Grada Zagreba gdje će se i provoditi program izobrazbe. "Grad Zagreb je u projektu partner EU fonda i Programa za razvoj ljudskih potencijala", dodao je Bandić te zahvalio hrvatskim stručnjacima koji su znalački, kompetentno i na vrijeme aplicirali za taj projekt te izrazio nadu da će se uspješno realizirati.
DRENOVCI
Na skupu održanom danas u Drenovcima, u kojima na velike nasade poslovično zdravog drijena podsjeća još jedino ime mjesta, stručnjaci iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine razmotrili su mogućnosti njegova vraćanja na negdašnja staništa. Jedan jedini drijen raste još u dvorištu župnoga stana u Drenovcima, a projekt kojim se namjerava obnoviti njegov uzgoj konkurirat će za novac europskih fondova, rečeno je na današnjem skupu o reintrodukciji drijena u Drenovcima. Po riječima Tibora Littvaya iz Zavoda za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskoga šumarskog instituta iz Jastrebarskog, drijen je šumsko drvo koje je otporno na sve moguće bolesti i nezasluženo je u Hrvatskoj neiskorišteno i zapostavljeno. Velike su mogućnosti da se drijen vrati u Drenovce jer je riječ o vrsti koja je vrlo prilagodljiva vegetativnom razmnožavanju, rekao je Littvay. Za nestanak drijena kojim je taj kraj nekad bio bogat, istaknuo je Littvay, vjerojatno je kriv "ljudski faktor" budući da je to drvo vrlo otporno na mnoge vrste bolesti. Dijelom je uzrok vjerojatno osuvremenjavanje hrvatskog sela i mogućnost kupnje već gotovih prehrambenih proizvoda, pa više nije trebalo kod kuće praviti pekmez i marmeladu od drijenka niti uzgajati drijen, dodao je Littvay. S projektom introdukcije i komercijalizacije drijena konkurirat ćemo sa županijskim vlastima i Bosnom i Hercegovinom za novac strukturnih i pretpristupnih fondova EU-a za prekograničnu suradnju, rekla je ravnateljica Lokalne agencije za razvoj "Vjeverica" d.o.o. iz Drenovaca Ana Cvitković-Komesarović.