Jedan jedini drijen raste još u dvorištu župnoga stana u Drenovcima, a projekt kojim se namjerava obnoviti njegov uzgoj konkurirat će za novac europskih fondova, rečeno je na današnjem skupu o reintrodukciji drijena u Drenovcima.
Po riječima Tibora Littvaya iz Zavoda za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskoga šumarskog instituta iz Jastrebarskog, drijen je šumsko drvo koje je otporno na sve moguće bolesti i nezasluženo je u Hrvatskoj neiskorišteno i zapostavljeno.
Velike su mogućnosti da se drijen vrati u Drenovce jer je riječ o vrsti koja je vrlo prilagodljiva vegetativnom razmnožavanju, rekao je Littvay.
Za nestanak drijena kojim je taj kraj nekad bio bogat, istaknuo je Littvay, vjerojatno je kriv "ljudski faktor" budući da je to drvo vrlo otporno na mnoge vrste bolesti. Dijelom je uzrok vjerojatno osuvremenjavanje hrvatskog sela i mogućnost kupnje već gotovih prehrambenih proizvoda, pa više nije trebalo kod kuće praviti pekmez i marmeladu od drijenka niti uzgajati drijen, dodao je Littvay.
"Želja nam je u Drenovcima zasaditi drvorede drijena i organizirati plantažni uzgoj", rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.
S projektom introdukcije i komercijalizacije drijena konkurirat ćemo sa županijskim vlastima i Bosnom i Hercegovinom za novac strukturnih i pretpristupnih fondova EU-a za prekograničnu suradnju, rekla je ravnateljica Lokalne agencije za razvoj "Vjeverica" d.o.o. iz Drenovaca Ana Cvitković-Komesarović.
O iskustvima u prikupljanju i preradi drijena za prehranu Tea Samardžić-Memčić iz Udruge poduzetnika i poslodavaca općine Žepča (BiH) rekla je kako u okolici Žepča u prirodi rastu veliki nasadi drijena čije plodove stanovništvo tradicionalno prikuplja svake jeseni i upotrebljava za proizvodnju pekmeza, džemova, marmelada ili sokova. Kako bi im pomogla u preradi i plasmanu proizvoda od drijena na tržište, ta je udruga izgradila agroinkubator.