FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Hrvatska u 21,30 sati

ZAGREB, 19. studenoga 2012. (Hina) - Donosimo pregled vijesti iz Hrvatske do 21,30 sati sati:

ZAGREB - Državni proračun za iduću godinu predviđa rashode od 124,5 milijardi kuna, prihode od 113,7 milijardi kuna, te deficit od 10,9 milijardi kuna ili 3,1 posto BDP-a. Ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade rekao je da Vlada u posljednjem tromjesečju očekuje ublažavanje pada BDP-a, jer se poboljšava stanje u industrijskoj proizvodnji i kretanju turističkog prometa, tako da bi ove godine BDP trebao pasti 1,1 posto. Na takvim pokazateljima Vlada procjenjuje za iduću godinu rast BDP-a od 1,8 posto. Po Vladinim projekcijama, u 2014. godini BDP bi trebao ubrzati rast na 3 posto, a u 2015. na 3,5 posto. Rashodi će u idućoj godini ostvariti značajan rast od 4,2 milijarde kuna u odnosu na rebalansirani proračun za ovu godinu, a rasti će ponajviše zbog porasta troškova kamata za 2 milijarde kuna, uplata u proračun EU-a od 1,7 milijardi kuna i subvencija brodogradnji od 900 milijuna kuna. To je ukupno 4,6 milijardi kuna novih rashoda, upozorio je Linić. Vlada u idućoj godini očekuje rast proračunskih prihoda sa 110 milijardi kuna na 113,3 milijarde kuna, pri čemu se od efekta izmjena Zakona o PDV-u i početka procesa fiskalizacije očekuje povećanje od 1,2 milijarde kuna, a s osnova gospodarske aktivnosti povećanje od 1,7 milijardi kuna. Manjak proračuna bit će oko 10,9 milijardi, što je 3,1 posto BDP-a, no idućih godina očekuje se njegovo smanjenje - u 2014. trebao bi iznositi 10,7 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a, a u 2015. godini 9,7 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a. Premijer Zoran Milanović naglasio je da skuplje zaduživanje, do kojega dolazi uslijed rasta javnog duga, možemo trpjeti određeni broj godina, ali unedogled ne možemo. Cjelokupni deficit nam otpada na kamate, ali to Vladi ne može biti izgovor već se mora znati nositi s time, dodao je. Privatizaciju ne radimo iz očaja već radi ozdravljenja državnih financija, a taj novac ići će za vraćanje duga. Pritom nam nije cilj da državne tvrtke poput HPB-a rasprodamo nego da pronađemo dobre partnere koji će ih dokapitalizirati i omogućiti još uspješnije poslovanje, kazao je Milanović. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić najavio je da će Vlada za desetak dana predstaviti novi plan javnih ulaganja, koja će u 2013. sigurno biti veća nego ove godine, a bit će predstavljen i plan reformskih mjera za iduće razdoblje. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je kako nakon ulaska u EU samo u idućoj godini možemo iz EU fondova povući ukupno 4,8 milijardi kuna.

ZAGREB - Vlada će i dalje štititi osnovicu plaće i koeficijente u državnim i javnim službama, a planirani manji rashodi za plaće ostvarit će rezanjem dodataka na plaće, pri čemu vjeruje u dogovor sa sindikatima, poručili su premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić s konferencije za novinare nakon današnje sjednice Vlade. U prijedlogu proračuna za 2013. za plaće je predviđeno 1,7 milijarde kuna manje nego ove godine, a novinare je zanimalo kako namjeravaju uštedjeti taj iznos, s obzirom da im to ove godine nije pošlo za rukom. "Razgovorom", odgovorio je Milanović. "I dalje štitimo osnovicu i koeficijente, a vidjet ćemo do kada će to biti moguće. U ovom trenutku, mislimo da je to moguće", dodao je premijer. Na pitanje što ako na rezanje dodataka na plaću ne pristanu sindikati, koji su za 28. i 29. studenoga najavili štrajkove, Milanović je kazao da će, u tom slučaju, uštede provesti "teško, skoro nikako". Podsjetio je da iz proračuna plaću prima oko petine ukupno zaposlenih, koji su, ističe, dio istog društva kojem pripadaju i zaposleni u realnom sektoru. Objašnjavajući planirani rast proračunskih prihoda, Linić je kazao da rast očekuje od usklađivanja stope PDV-a i trošarina s eurospkim direktivama. Iako će, primjerice, cigarete poskupjeti za otprilike 1 kunu po kutiji, Linić je uvjeren da zbog toga neće pasti potrošnja i proračunski prihodi. Na pitanje kada se i kako Vlada planira zaduživati, Linić je ponovio da je 2013. planirano zaduživanje od ukupno oko 27 milijardi kuna, od čega je 16 milijardi kuna za refinanciranje obveza. Za potrebe refinanciranja, vjerojatno će se već u siječnju ići na zaduživanje od oko 15 milijardi kuna na europskim i američkim tržištima, a budu li potrebna i dodatna zaduženja, moguće je da će se ići i na azijsko tržište, rekao je Linić. Milanović i Linić i dalje su uvjereni da će se, unatoč povećanju državne potrošnje, i u slijedećoj godini ostati u okvirima Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

NADIN/ŠKABRNJA - Mimohodom Benkovac-Nadin-Škabrnja, polaganjem vijenaca poginulim civilima i braniteljima u Nadinu te na spomen-obilježju masovne grobnice u Škabrnji završeno je trodnevno obilježavanje 21. godišnjice stradanja Škabrnje. Na današnji dan u okupaciji susjednoga mjesta Nadina ubijeno je 14 civila i pet branitelja, a još se tri civila vode kao nestali. Današnji program počeo je na Trgu dr. Franje Tuđmana u Benkovcu, odakle su sudionici mimohoda, članovi obitelji poginulih i braniteljskih udruga, njih stotinjak, krenuli prema Nadinu. Nakon tri sata hodnje sudionici su stigli u Nadin, gdje su položeni vijenci i odana počast poginulim civilima i braniteljima, žrtvama iz toga mjesta. Mimohod je završen u 13 sati dolaskom u Škabrnju i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju masovne grobnice. Bivša JNA i pobunjeni Srbi iz tzv. kninskog korpusa koje je vodio Ratko Mladić počeli su 18. studenoga 1991. pohod na Škabrnju, gdje su nakon sloma otpora malobrojnih branitelja iz podruma izvlačili žene, djecu i starce. Tog je dana ubijeno 48 civila i 15 branitelja, a ubojstva su nastavljena i sljedećih dana. Na današnji dan prije 21 godinu, nakon okupacije susjednoga Nadina, velikosrpski zločinci ubili su 14 civila i pet branitelja, a još se tri civila vode kao nestali. Do kraja Domovinskog rata i oslobodilačke akcije "Oluje" 1995. godine u Škabrnji je bilo 86 žrtava, a na širemu benkovačkom području ubijeno je 235 civila i branitelja.

KOPRIVNICA - General Mladen Markač danas je u rodnoj Podravini, a novinarima koji su ga zatekli u Koprivnici ispred "Podravke" rekao je govoreći o svojim planovima da će raditi na knjigama i da će se preko nekih organizacija baviti humanitarnim radom, a izričito je odbio mogućnost političkog angažmana. U knjigama za koje već postoje rukopisi, kako je rekao, on i njegovi kolege hrvatskoj će javnosti iscrpnije razjasniti ondašnju ratnu situaciju. General Markač današnji je dan proveo s pripadnicima specijalne policije i spremao se u Hlebine posjetiti bolesnog suborca. Iako se nije nadao novinarima, bio je otvoren za razgovor. Na pitanje je li zadovoljan Hrvatskom kakva je danas, odgovorio je da će to tek vidjeti. "Šest godina bio sam izvan Hrvatske. Moram priznati da sam pratio njezin razvoj, a posebno ovog podravskog dijela. Naravno, nadam se da će biti bolje", rekao je.Bio je iznenađen velikim dočekom u Zagrebu. Kaže da nije shvaćao čime je to zaslužio, ali je zaključio kako je u Hrvatskoj trajao "isti onaj naboj" kakav je vladao i u generalu Gotovini i u njemu. Dodao je da je teško breme nosio na leđima i jedva je čekao da se ono skine. Konačno možemo reći da su obrambene i oslobađajuće akcije bile čiste, istaknuo je i dodao da će mjerodavna tijela utvrditi je li bilo propusta, no sam vrh Hrvatske je čist i nije bilo nikakvog zločinačkog pothvata. General Mladen Markač na kraju je rekao da će ovih dana posjetiti rodni Đurđevac. Svi haški pritvorenici, dodao je, znali su legendu o Picokima i zbog toga su ga u Haagu zvali Picok.

ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko danas je rekao da postoji niz obveza koje ga obvezuju da čuva tajne kad je u pitanju "akcija Gotovina", ali i naglasio da je sve što je napravio bilo za hrvatsku državu i da je na to ponosan. Povijesnim je ocijenio oslobađanje dvojice generala i herojskih zapovjednika iz Domovinskog rata Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i skidanje inkriminacije zločinačkog poduhvata. "Time Hrvatska završava oslobodilački rat i čista obraza ulazi za nekoliko mjeseci u EU. Svi koji u gradili političku poziciju na tome da je Hrvatska nastala na zločinu i etničkom čišćenju doživjeli su poraz", kazao je Karamarko u razgovoru u emisiji Hrvatskog radija "Oporbeni zarez". Odbacio je i žestoke prozivke HDSSB-a oko njegove uloge u lociranju, uhićenju i transferiranju Ante Gotovine u Haag ocjenjujući kako je to dnevnopolitička potreba te stranke. Komentirao je i predloženi državni proračun za 2013. navodeći kako ne zna na osnovi čega se planira rast BDP-a od 1,8 posto jer nema nikakvih investicija i ne radi se ništa "moćno" niti su se provele ikakve strukturne reforme. Opet udaraju po džepu građana - i kroz famozni porez na imovinu, no nećemo se s time složiti", dodao je. Uoči presude bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, Karamarko je ponovio i da HDZ ne prihvaća kolektivnu krivnju kad su u pitanju optužbe za korupciju i kriminal.

ZAGREB - Iako su se svi svi članovi saborskog Odbora za Ustav večeras suglasili u potrebi promjene zakonske regulative o referendumu, SDP-ova većina nije podržala prijedlog Hrvatskih laburista za promjenom Ustava u tom području, no jednoglasno je prihvaćen stav da Odbor odgodi odlučivanje o tom prijedlogu dok se o referendumskoj problematici ne provede tematska sjednica. SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac je predložio, a svi članovi Odbora prihvatili da danas ne odlučuju o prijedlogu Laburista da se promijeni Ustav i da se umjesto 10 posto biračkog tijela, kao potreban za raspisivanje referenduma propiše 200 tisuća glasova birača. No, takvom je stavu Odbora prethodila jednoipolsatna rasprava, u kojoj su se SDP-ovi zastupnici usprotivili promjeni Ustava, ističući kako je 10 posto birača dovoljno reprezentativan broj za raspisivanje referenduma, koji onemogućuje stalnu opstrukciju vlasti kao izražene volje većine birača. "Ustavi se ne mijenjaju kao kravate, za to moraju postojati ozbiljne pretpostavke", poručio je Nenad Stazić (SDP), ustvrdivši kako prikupljenih više od 700 tisuća potpisa za referendum o promjeni Zakona o radu (ZOR) prije dvije godine svjedoči da je brojka od 10 posto ukupnog broja birača dohvatljiva za birače. Ana Lovrin (HDZ) upitala je SDP-ovce kako to smatraju da oni imaju pravo na promjenu mišljenja, a drugima to pravo osporavaju, s obzirom da su 2010. podržavali raspisivanje referenduma o ZOR-u, a kada su došli na vlast svoj su stav potpuno promijenili.

ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je danas u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu Kennetha Mertena, veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj u nastupni posjet, priopćeno je večeras iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. Iz Zagrebačke nadbiskupije podsjećaju da je američki veleposlanik Kenneth Merten predao vjerodajnice predsjedniku Republike Hrvatske, Ivi Josipoviću, 30. listopada ove godine.

RIJEKA - Županijska organizacija SDP-a predstavila je na današnjoj konferenciji za novinstvo svoje kandidate za gradonačelnike i načelnike općina u Rijeci i neposrednoj okolici među kojima su trojica kandidata koja trenutačno obnašaju te dužnosti i tri nova kandidata. Ponovno se za gradonačelničko mjesto kandidiraju riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, kastavski Ivica Lukanović te načelnik općine Čavla Željko Lambaša. Za mjesto gradonačelnice Kraljevice prvi se put kandidira Višnja Gudac, a tako i Mario Sirotić u Bakru te Nenad Marinac u općini Klani. Vojko Obersnel ocijenio je da će sljedeći mandat lokalnih vlasti obilježiti sinergija i zajedništvo u Rijeci i okolnim gradovima i općinama. Rijeka i njezina okolica okosnica su razvoja županije i šire pa je potrebno umrežavanje komparativnih prednosti jedinica lokalne samouprave, istaknuo je.

ZAGREB - Uoči lokalnih izbora, Ženska inicijativa Hrvatske narodne stranke- liberalnih demokrata (HNS) od sutra kreće s kampanjom "Žene, kandidirajte se!" kako bi potaknuli što veći broja žena na angažman u politici, priopćeno je danas iz te stranke. Kampanja će se provoditi diljem Hrvatske sve do samih lokalnih izbora, a započet će u Šibensko - kninskoj županiji predstavljanjem HNS-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Drniša te u Kninu predstavljanjem HNS-ovih kandidatkinja za gradske vijećnice na predstojećim lokalnim izborima u svibnju 2013. Na posljednjim lokalnim izborima izabrana je samo jedna županica, šest gradonačelnica i 21 načelnica. "Bez ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u procesu obnašanja vlasti ne može se očekivati niti ravnopravnost u drugim područjima života te samim time niti ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova", zaključila je predsjednica HNS-ove Ženske inicijative Sonja Koenig.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙