DOHA - Hrvatska ima veliki potencijal za strana ulaganja i sada je pravi trenutak za pokretanje zajedničkih projekata, ocijenili su hrvatski dužnosnici u Dohi na katarsko-hrvatskom gospodarskom forumu koji se održava u sklopu višednevnog službenog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Kataru. Uz katarske i hrvatske političke dužnosnike, skupu u Dohi nazočilo je više desetaka gospodarstvenika koji će imati prilike u individualnim razgovorima pokrenuti zajedničke projekte i sklopiti poslove. Otvarajući skup predsjednik Josipović je naglasio da se "nada kako će njegov posjet, kao i ovaj forum i otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Dohi, otvoriti novo poglavlje u odnosima dviju zemalja". "Spremni smo pokrenuti dugoročne zajedničke projekte i dajemo punu podršku katarskim ulaganjima u Hrvatsku", rekao je Josipović. Prvi potpredsjednik hrvatske vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić pozvao je katarske ulagače na dolazak u Hrvatsku, naglasivši da je vlada pripremila veliki broj projekata te da stalno radi na poboljšanju investicijskog okruženja.
ZAGREB - Kriza eurozone ove je godine utjecala na smanjenje putovanja između zemalja u krizi, a najviše se negativno odrazila na turizam Grčke, dok su ostale južnoeuropske destinacije za odmor, među kojima su i najveće turističke zemlje svijeta Španjolska, Italija i Portugal, koje su i same u većoj krizi, prošle bolje zabilježivši čak rast turističkih dolazaka iz Europe u odnosu na prošlu godinu. Pokazuju to danas objavljeni rezultati najnovije studije "World Travel Monitor" koju godinama zajednički rade svjetska turistička burza ITB Berlin i institut za istraživanje tržišta IPK International procjenujući istodobno trendove u turističkoj i idustriji putovanja. Po toj studiji Grčka je ove godine u prvih osam mjeseci zabilježila pad turističkih dolazaka od 12 posto u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, velike turističke zemlje južne Europe Italija, Španjolska i Portugal zabilježile su i ove godine poraste dolazaka turista te se kriza eurozone na njih nije tako loše odrazila kao na Grčku. U Italiji je broj dolazaka turista porastao 2 posto, što je manje o 2011. kada je to bilo za 4 posto, ali važnim se ističe što su s 'velikih' tržišta poput Njemačke i Britanije ove godine zabilježili poraste od tri i jedan posto.
PARIZ) - Međunarodna agencija za energetiku (IEA) snizila je u utorak prognoze rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini zbog posljedica uragana Sandy i recesije u većem dijelu Europe. U najnovijem mjesečnom izvješću o svjetskom tržištu nafte IEA je procijenila dnevni rast potražnje u ovoj godini na 670 tisuća barela dnevno, što je 60 tisuća barela dnevno manje nego što je prognozirala prije mjesec dana. Ukupna dnevna potražnja trebala bi iznositi 89,6 milijuna barela. Dnevni rast potražnje u idućoj godini snižen je za 100 tisuća barela, na 830 tisuća barela dnevno. Ukupno bi trebao iznositi 90,4 milijuna barela dnevno, procjenjuju u IEA-i. Procjene su revidirane zbog slabih aktivnosti u razvijenim gospodarstvima članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i posljedica uragana Sandy koji je prije tri tjedna opustošio istočni dio SAD-a. Drži se da je Sandy smanjio američku potražnju u listopadu za 230.000 barela dnevno, ograničivši i putovanja i isporuke naftnih proizvoda. U cijeloj tekućoj godini američka potražnja smanjit će se za 310 tisuća barela dnevno, na 18,7 milijuna barela dnevno, a ista je procjena i za iduću godinu. U Europi IEA za ovu godinu predviđa smanjenje dnevne potražnje za 500.000 barela, na ukupno 13,8 milijuna barela dnevno, i pad u 2013. za dodatnih 200 tisuća barela dnevno, na 13,6 milijuna barela dnevno.
MANNHEIM - Njemačka gospodarska klima jako se pogoršala u studenom, izvijestio je u utorak utjecajni institut ZEW, budući da analitičari očekuju još izraženije negativne posljedice recesije u eurozoni na njemačko gospodarstvo. Indeks gospodarske klime koji izrađuje utjecajni njemački ekonomski institut pao je u studenom na minus 15,7 bodova, s minus 11,5 bodova koliko je iznosio u listopadu. Većina stručnjaka za financijska tržišta obuhvaćenih ZEW-ovom anketom ocjenjuje da će se stanje u njemačkom gospodarstvu pogoršati u idućih šest mjeseci, vjerojatno zbog na razočaravajućim vodećim pokazateljima. U proizvodnom sektoru, primjerice, slabe narudžbe nagovještavaju daljni pad proizvodnje. Procjena aktualnog stanja u njemačkom gospodarstvu također je pogoršana u odnosu na prethodni mjesec, uz pad odgovarajućeg ZEW-ova indeksa na 5,4 boda, s 10 bodova koliko je iznosio u prethodnom mjesecu.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) javno su se sukobili u ponedjeljak navečer oko produljenja roka Grčkoj za sređivanje stanja u javnim financijama i opcije otpisa, pišu u utorak europski mediji. Predsjedatelj eurogrupe Jean Claude-Juncker kazao je da zemlje eurozone žele Grčkoj produljiti rok za dvije godine, do 2022., da smanji svoj dug na zacrtanih 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rok za smanjenje deficita trebao bi također biti produljen za dvije godine, do 2016. Na zajedničkoj konferenciji za novinstvo u Bruxellesu čelnica MMF-a Christine Lagarde signalizirala je da nije oduševljena produljenjem roka za smanjenje duga, primjećuje informativni portal EUobserver. "Mi smatramo da je prinmjereni rok 2020. Očito se naša stajališta razlikuju", citira portal izjavu Lagarde. Zakazan je još jedan sastanak, za 20. studenog, kako bi dvije strane premostile razlike u stajalištima. Dvije strane moraju dogovoriti kako će se Ateni isplatiti nova tranša kredita u iznosu od 31,5 milijardi eura. Ateni u petak na naplatu dospijeva ukupno pet milijardi eura trezorskih zapisa i prijeti opasnost da neće moći podmiriti tu obvezu.
LJUBLJANA - Susretom s ruskom predsjednikom vlade Dimitrijem Medvedovim slovenski premijer Janez Janša završio je u utorak dvodnevni posjet Moskvi tijekom kojega ga je u ponedjeljak navečer primio i ruski predsjednik Vladimir Putin, a u središtu razgovora bili su plinovod Južni tok i moguće ruske investicije u Sloveniji. Kako javljaju slovenski mediji, Janša je na konferenciji za novinare nakon susreta s Medvedovim rekao da se rusko-slovenski odnosi dobro razvijaju i nadograđuju te da je konačno potvrđena investicija u slovensku trasu plinovoda Južni tok.Službeni zaključak da će biti ostvarena investicija u slovensku trasu Južnog toka, odnosno konačnu odluku o njenoj gradnji u Moskvi su u prisutnosti Medvedeva i Janše potpisali direktor ruskog Gazproma Aleksej Miller te Marjan Eberlinc, direktor Gazpromova slovenskog partnera, tvrtke Geoplin, zajedno sa svojom zamjenicom Sarom Jezernik, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA. Janša, kojega je u Moskvi pratilo jako gospodarsko izaslanstvo pozvao je, prenose slovenski mediji, ruske ulagače da investiraju u Sloveniji jer njegova vlada sve više otvara prostor za strana ulaganja, pri čemu su dobrodošla i ona iz Rusije.
BERLIN - Njemački dobavljač plina i električne energije E.ON je izvijestio o gubitku u trećem tromjesečju i snizio prognoze dobiti za iduću godinu, navodeći kao glavne razloge gospodarske neizvjesnosti i strukturalne promjene u sektoru energetike. E.ON je u trećem tromjesečju ostvario gubitak od 179 milijuna eura, dok je u istom razdoblju lani ostvario neto dobit od 173 milijuna eura, objavila je njemačka kompanija. Gubitak u E.ON-u pripisuju troškovima u različitim dijelovima poslovanja, ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, a ističu i općenito pogoršano poslovno okruženje i regulatorne intervencije. U trećem tromjesečju prihodi su mu uvećani na 28,23 milijarde eura, s 24,46 milijardi eura u istom razdoblju godine ranije. Temeljem rezultata poslovanja E.ON upozorava da ranije zacrtana temeljna neto dobit u 2013. u rasponu od 3,2 do 3,7 milijarde eura više nije ostvariva, s obzirom na značajne gospodarske neizvjesnosti i strukturalne promjene u energetskom sektoru. Kompanija razmatra mogućnost prodaje pojedinih dijelova imovine. U prvih devet mjeseci neto dobit poskočila je na 2,73 milijarde, s 864 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine, dok su prihodi uvećani na 93,63 milijarde eura, sa 77,51 milijarde eura, objavila je njemačka kompanija u poslovnom izvješću.
TAIPEI - Vodeći kineski proizvođač štedljivih žarulja planira uložiti 2,35 milijarde tajvanskih dolara (81 milijun američkih dolara) u tajvansku konkurensku tvrtku, što bi bilo najveće kinesko ulaganje u tu zemlju, objavila je kompanija. Formosa Epitaxy, dobavljač LED čipova za žarulje, u priopćenju je izvijestio da će podružnici kineskog Sanan Ooptoelectrnicsa prodati do 120 milijuna novih dionica po cijeni od 19,6 tajvanskih dolara za dionicu. Sanan Optoelectronics, proizvođač LED žarulja i opreme za solarnu energiju, postat će time najveći dioničar tajvanske tvrtke s 19,9-postotnim vlasništvom nakon što ugovor bude finaliziran. Dvije tvrtke trebale bi u utorak potpisati sporazum o predbilježbi na dionice koji će stupiti na snagu nakon što ga odobre dioničari, priopćila je Formosa Epitaxy. Sporazum još moraju odobriti regulatori a mogao bi biti najveće pojedinačno kinesko ulaganje u Tajvan otkada je ta zemlja 2009. ublažila propise o stranim ulaganjima, navela je nadležna tajvanska komisija. U razdoblju od sredine 2009. do kraja rujna 2012. godine Tajvan je ukupno odobrio 303 ulaganja kineskih tvrtki u ukupnom iznosu od 315 milijuna američkih dolara.
FRANKFURT - RTL Grupa, vodeća europska medijska grupacija, izvijestila u utorak da je u trećem tromjesečju njezina operativna dobit uvećana za 5,8 posto na godišnjoj razini, ponajprije zahvaljujući blagom povećanju prihoda od oglašavanja na najvećem tržištu, onom njemačkom. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA) dosegnula je tako 165 milijuna eura, navodi se u priopćenju objavljenom na službenoj stranici. Prihodi grupe u istom su razdoblju uvećani za 5,5 posto, na gotovo 1,3 milijarde eura, zahvaljujući većim prihodima od televizijskog oglašavanja u medijskoj grupi RTL Deutschland i rastućim prihodima u FremantleMedia, stoji nadalje u priopćenju. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci prihodi su dosegnuli 4,11 milijardi eura i bili su za četiri posto veći u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U RTL-u njihovo jačanje najvećim dijelom pripisuju rastu prihoda u medijskoj grupi RTL Deutschland i FremantleMedia, te utjecaju tečajnih razlika. EBITA je u razdoblju od siječnja do rujna smanjen za 9,8 posto, na 671 milijun eura.
LONDON - Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 109 dolara po barelu, pritisnute zabrinutošću za potražnju s obzirom na solidnu ponudu u uvjetima slabih gospodarskih aktivnosti u SAD-u i Europi. Cijene barela sirove nafte na londonskom su tržištu pale 47 centi, na 108,6 dolara po barelu. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 55 centi nižoj cijeni, od 85,02 dolara. Međunarodna agencija za energetiku IEA, koji savjetuje razvijene zemlje o energetskoj politici, objavila je danas da se iranski izvoz oporavio u listopadu, čime je ionako pojačana ponuda dodatno povećana. "Ponuda nafte na tržištu obilna je, tržište je dobro opskrbljeno, dok su gospodarski izgledi Sjedinjenih Država i Europe slabi i to pritišće cijene nafte", rezimira Ken Hasegawa iz japanskog Newedga. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u utorak je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njene nafte u ponedjeljak iznosila 106,59 dolara, što znači da je bila 1,38 dolara viša nego dan ranije.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer ulagače zabrinjavaju proračunski problemi u SAD-u, grčka dužnička kriza i slabost najvećih svjetskih gospodarstava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju i Australiji pale između 0,1 i 1,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,9 posto. Najveće su gubitnice dionice u rudarskom sektoru jer su, zbog jačanja dolara, znatno pale cijene sirovina. Pad cijena sirovina posljedica je, također, strahovanja ulagača od pada potražnje uslijed slabosti najvećih svjetskih gospodarstava.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči bitke oko 'fiskalne litice'. Dow Jones indeks ostao je nepromijenjen na 12.815 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,01 posto, na 1.380 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,02 posto, na 2.904 boda. Oprez ulagača posljedica je strahovanja da Kongres i Bijela kuća neće riješiti proračunske probleme do kraja ove godine. Ako to ne uspiju, početkom iduće godine prijeti 'fiskalna litica', automatsko smanjenje proračunskih rashoda i ukidanje poreznih olakšica, ukupno vrijednih oko 600 milijardi dolara, što bi moglo gurnuti gospodarstvo u recesiju. Analitičari Barclaysa smatraju da na vidiku nema velikog kompromisa, stoga su smanjili svoju procjenu o tome koliko će na kraju godine iznositi S&P 500 indeks s 1.395 na 1.325 bodova. Na oprez ulagača ukazuje i mršav obujam trgovanja.