Cijene barela sirove nafte na londonskom su tržištu pale 47 centi, na 108,6 dolara po barelu. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 55 centi nižoj cijeni, od 85,02 dolara.
Međunarodna agencija za energetiku IEA, koji savjetuje razvijene zemlje o energetskoj politici, objavila je danas da se iranski izvoz oporavio u listopadu, čime je ionako pojačana ponuda dodatno povećana.
Istodobno su neizvjesnost zbog dužničkih problema u eurozoni i oprez zbog američke fiskalne krize prigušili apetit ulagača za rizičnom imovinom, pa je euro potonuo na najnižu razinu prema dolaru u dva mjeseca. Jači dolar koči potražnju jer smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta.
"Ponuda nafte na tržištu obilna je, tržište je dobro opskrbljeno, dok su gospodarski izgledi Sjedinjenih Država i Europe slabi i to pritišće cijene nafte", rezimira Ken Hasegawa iz japanskog Newedga.
Američki zakonodavci imaju pak rok od sedam tjedana da postignu dogovor o višem plafonu zaduživanja i o proračunskom deficitu jer će u protivnom krajem ove i početkom iduće godine na snagu stupiti odredbe o automatskom povećanju poreza i proračunskim rezovima, koje bi mogle lišiti gospodarstvo 600 milijardi dolara potpora i gurnuti ga u novu recesiju.
Demokrati i republikanci uglavnom se slažu da treba izbjeći takav scenarij. Razilaze se oko toga treba li produljiti porezne olakšice za sve, za što se zalažu republikanci, ili samo za one koji zarađuju manje od 250.000 dolara godišnje, kao što želi američki predsjednik.
U Europi su pak međunarodni zajmodavci odgodili isplatu nove tranše kredita Grčkoj ali su joj produljili rok za zacrtano smanjenje deficita i duga za dvije godine. To je iznova potporilo strah od razbuktavanja krize u eurozoni.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u utorak je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njene nafte u ponedjeljak iznosila 106,59 dolara, što znači da je bila 1,38 dolara viša nego dan ranije.