Cijene barela sirove nafte na londonskom su tržištu pale 23 centa i iznosile su 109,17 dolara po barelu. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo jednakoj cijeni kao i na kraju prošlog tjedna, od 85,97 dolara.
Kraj prošlog radnog tjedna cijene su u Londonu dočekale u plusu dva posto dok su na američkim tržištima porasle više od jedan posto da bi na početku novog tjedna fokus ponovo bio usmjeren na SAD i pitanje hoće li američki lideri do kraja godine postići dogovor kako bi se spriječila 'fiskalna kriza', automatsko smanjenje proračunskih izdataka i povećanje poreza, ukupne vrijednosti oko 600 milijardi dolara.
Ako Bijela kuća i Kongres ne postignu dogovor o dopuštenom deficitu i podizanju plafona za zaduživanje, američko gospodarstvo moglo bi zaroniti u recesiju, strahuju ulagači.
Zabrinjava i podatak o padu japanskog gospodarstva u tromjesečju od srpnja do rujna za 0,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca jer sugerira da bi oslabljena potražnja na inozemnim tržištima i slaba domaća potrošnja mogle gurnuti to gospodarstvo u blagu recesiju.
Grčki je parlament u nedjelju usvojio nove mjere štednje u proračunu za iduću godinu što je ključan uvjet za isplatu nove tranše pomoći. No, njemački ministar financija upozorio je da međunarodni zajmodavci vjerojatno neće dostaviti izvješće o grčkim rezultatima na vrijeme da ministri financija na današnjem sastanku donesu odluku o isplati.
"Na naftna tržišta trenutno utječe nekoliko negativnih čimbenika a jedan od njih je, naravno, američka fiskalna kriza. Drugi je zabrinutost za njemački rast i, barem teoretski, grčka sposobnost izvršavanja financijskih obveza", rekao je Filip Petersson iz stockholmskog SEB-a.
Pad cijena na naftnim tržištima zakočili su podaci iz Kine koji su pokazali rast potražnje za naftom u listopadu.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u ponedjeljak je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 105,21 dolar, što znači da je bila 63 centa viša nego dan ranije.