FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Dvije najveće slovenske banke u novu dokapitalizaciju

LJUBLJANA, 12. studenog 2012.(Hina) - Dioničari dviju najvećih slovenskih banaka odlučivat će sredinom prosinca o izdavanju novih dionica i dokapitalizaciji, kako bi one svoj kapital dovele u sklad sa zahtjevima europske regulatorne agencije.

Na skupštini dioničara Nove Ljubljanske banke (NLB), koja je u većinskom vlasništvu države, dioničari bi trebali upravi dati ovlaštenje za dokapitalizaciju u visini od gotovo 80 milijuna eura kroz izdavanje novih dionica te uplati 1,9 milijuna svježeg kapitala. Uz to, odlučivat će i o popuni nadzornog odbora s dva nova člana, objavila je u ponedjeljak Slovenska tiskovna agencija STA.

Uprava NLB-a i nadzorni odbor predlažu povećanje osnovnog kapitala banke za najviše 79,9 milijuna eura kroz izdavanje 9.578.232 novih običnih dionica. Cilj izdavanja tih dionica je njihova zamjena za hibridne dionice koje je država kao većinski vlasnik izdala u lipnju ove godine, što bi moglo voditi u promjenu strukture vlasništva u banci i smanjivanje vlasničkog udjela države.

Prije toga, NLB namjerava izdati 222.647 običnih dionica, koje će ponuditi zainteresiranim investitorima po cijeni 8,35 eura. Te bi dionice trebali kupiti državni fondovi KAD i SOD, koji su NLB dokapitalizirali početkom lipnja ove godine, ali nedovoljno prema mjerilima europske regulatorne agencije. Novu dokapitalizaciju NLB mora izvršiti do sredine ožujka iduće godine.

Agencija Reuters javila je da sličnu dokapitalizaciju europski regulator zahtijeva i od Nove Kreditne banke Maribor (NKBM), druge najveće banke u državi. Ta banka, koja je u pretežitom vlasništvu države, treba navodno izvršiti novu dokapitalizaciju u iznosu 150 milijuna eura.

Reuters pri tome podsjeća da je sanacija potkapitaliziranih slovenskih banaka, opterećenih velikim iznosom loših kreditnih plasmana jedan od prioriteta sadašnje vlade kako ne bi trebala tražiti financijsku pomoć europskih institucija.

Naime, u središtu špekulacija da će Slovenija iduće godine morati zatražiti financijsku pomoć, osim produbljivanja recesije stoji upravo 6,5 milijardi eura loših kredita u bankarskom sektoru, što doseže 18 posto slovenskog BDP-a, navodi Reuters.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙