PARIZ - Francuski bruto domaći proizvod (BDP) smanjit će se u četvrtom tromjesečju za 0,1 posto, pokazala je anketa središnje banke, što znači da je drugo po veličini gospodarstvo eurozone na putu u recesiju, dok njemačka vlada očekuje sporiji rast. Središnja banka predvidjela je 0,1-postotni pad aktivnosti i za treće tromjesečje. Ekonomisti općenito definiraju recesiju kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti. Zasebno izvješće Državnog ureda za statistiku INSEE pokazalo je slab završetak trećeg tromjesečja u industriji, uz ukupni pad proizvodnje u rujnu za 2,7 posto, nakon 1,9-postotnog rasta u kolovozu. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je u rujnu pala za 3,2 posto, nakon rasta za 2,1 posto u kolovozu. Francuski ministar financija Pierre Moscovici nedavno je izjavio kako očekuje da će gospodarstvo blago rasti u trećem tromjesečju, dok INSEE predviđa stagnaciju. Vlada predviđa 0,3-postotni rast BDP-a u ovoj godini, te u 2013. rast od 0,8 posto, a Europska komisija rast od 0,2 odnosno 0,4 posto. Najveće europsko gospodarstvo, Njemačka, prema procjeni vlade objavljene u petak, trebalo bi u četvrtom tromjesečju ove i prvom tromjesečju iduće godine oslabiti.
ZAGREB - Kina je u petak objavila niz ohrabrujućih gospodarskih podataka koji pokazuju da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva možda oporavlja, prenosi BBC. Industrijska proizvodnja, promet u maloprodaji i investicije u obveznice redom su porasli u listopadu više nego što se očekivalo u odnosu na godinu ranije. Stopa inflacije istodobno je oslabila, spustivši se u prošlom mjesecu na 1,7 posto, što je njezina najniža vrijednost od siječnja 2010. Proizvodnja je porasla 9,6 posto a promet u maloprodaji za 14,5 posto, što ukazuje na stabilnu domaću potražnju, ključan faktor za kinesko gospodarstvo, s obzirom na slabljenje potražnje za kineskim izvorom u SAD-u, Europi i Japanu, inače glavnim kineskim izvoznim tržištima. Potaknuti padom izvoza i usporavanjem gospodarskih aktivnosti u matičnoj zemlji, kineski su političari poduzeli su niz mjera kako bi poboljšali domaću potrošnju. Vlada je od lipnja dvaput snizila ključne kamatne stope i tri puta razinu obveznih rezervi za banke kako bi potaknula kreditiranje.
ŽENEVA - Europska unija i jedanaest južnoameričkih zemalja potpisalo je sporazum pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) kojim su riješili osam trgovinskih sporova oko banana, objavila je Europska unija. Potpisom na sporazume i službenom obavijesti potpuno su i službeno otklonjene dosadašnje nesuglasice, rekao je jučer veleposlanik EU-a pri WTO-u Angelos Pangratis. Potpisivanje dokumenta, kojem je svjedočio i glavni tajnik WTO-a Pascal Lamy, otklonilo je prepreke koje su u proteklih 15 godina opterećivale bilateralne odnose EU-a i latinoameričkih zemalja, dodao je Pangratis. Prema uvjetima zaključenog sporazuma, čija je prva verzija sročena 2009. godine, EU će u roku od osam godina sniziti carine na uvoz banana iz 11 zemalja Južne Amerike sa 176 eura po toni na 114 eura po toni. Zauzvrat će južnoameričke zemlje povući svoju 10 godina staru pritužbu pri WTO-u. S latinskoameričke strane sporazum su potpisali Brazil, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Peru i Venecuela.
LJUBLJANA - Europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos upozorio je da bi veće smanjivanje sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) u europskom proračunu moglo ugroziti njenu još nedovršenu reformu. U razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA, Ciolos je pred svoj posjet Ljubljani u petak rekao da je Europska komisija kritična prema nekim aspektima zadnjeg prijedloga ciparskog predsjedništva EU-a o horizontalnom smanjenju predloženog proračuna EU-a za razdoblje 2014.-2020. koji predviđa i smanjenja sredstava za poljoprivredu jer bi to moglo "razvodniti" reformu poljoprivredne politike. "Komisija je predložila vrlo uravnotežen proračun sa zamrzavanjem potrošnje na razini iduće godine. To bi u realnom smislu do 2020. godine značilo smanjenje sredstava za 12 posto, računajući i uključenje Hrvatske", rekao je Ciolos. Dodao je da ne treba zaboraviti da je Zajednička poljoprivredna politika jedan od temeljnih stupova EU-a iako su financijska sredstva za nju u europskom zajedničkom proračunu realno na razini 1992.
LONDON - Gotovo polovica Britanaca glasovala bi na referendumu da Velika Britanija iziđe iz Europske unije, a manje od trećine da ostane, po novom ispitivanju javnog mnijenja. Agencija YouGov objavila je u četvrtak da 49 posto Britanaca podržava izlazak iz EU-a, a 28 posto želi ostati u Uniji. Neodlučnih je 17 posto, a ostali ne bi glasovali. Ispitivanje je provedeno krajem listopada na 1.637 ispitanika. Ispitivanje provedeno na tisuću Nijemaca pokazalo je da ih 57 posto želi ostati u EU-u, a 25 posto istupiti.
STOCKHOLM - Tri skandinavske države, Danska, Norveška i Švedska, zatražile su od Europske unije dopuštenje da pomognu zračnoj kompaniji u teškoćama Scandinavian Airlinesu (SAS) davanjem jamstava, piše u petak ekonomski list Danges Industri. "Vlade Švedske, Norveške i Danske zatražile su od EU-a odobrenje da daju jamstva bankama kako bi one povećale zajmove SAS-u za milijardu kruna", piše list, navodeći izvore bliske tom pitanju. Te tri države dioničari su SAS-a u visini od 50 posto. List piše da je šest banaka (danska Danske bank, norveška DNB, švedske Nordea, SEB i Swedbank te britanska RBS) postavilo kao uvjet da za te zajmove jamči država. SAS je priopćio u četvrtak da će u ponedjeljak objaviti tromjesečne rezultate i glavne crte plana restrukturiranja.
ZAGREB/MUENCHEN - Njemački osiguravateljski div Allianz u petak je izvijestio o rastu prihoda i dobiti u trećem tromjesečju, temeljem poboljšanja u svim segmentima poslovanja, te je povisio prognozu za cijelu poslovnu godinu. Neto dobit u trećem je tromjesečju dosegnula 1,4 milijarde eura, nasuprot 258 milijuna eura zabilježenih u istom razdoblju lani kada su neto dobit snažno pritisnuli golemi otpisi vezani za ulaganja u financijskom sektoru i grčke državne obveznice, priopćila je Allianza. Operativna dobit uvećana je 32,8 posto, na 2,5 milijardi eura, dok su prihodi iznosili 25,2 milijarde eura i bili su za 4,7 posto veći u usporedbi s godinom ranije. Sva tri segmenta poslovanja, osiguranje imovine i od nezgoda, životno i zdravstveno osiguranje, te upravljanje imovinom, u trećem su tromjesečju poboljšala rezultate, stoji u priopćenju. U prvih devet mjeseci 2012. neto dobit dosegnula je 4,2 milijarde eura i bila je veća za 87,3 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Operativna dobit porasla je za 23,2 posto, na 7,23 milijarde eura, dok su prihodi uvećani 2,4 posto, na 80,5 milijardi eura, stoji u izvješću.
ZAGREB/KOPENHAGEN - Danska brodarska i naftna tvrtka A.P. Moller-Maersk izvijestila je u petak da je gotovo utrostručila neto dobit u trećem tromjesečju zahvaljujući višim vozarinama u kontejnerskom prijevozu. Neto dobit poskočila je 191 posto, na 5,6 milijardi danskih kruna (933 milijuna dolara). Prihodi su uvećani osam posto i iznosili su 87,2 milijarde kruna (14,6 milijardi dolara). Grupa ističe neočekivano dobre rezultate u odjelu kontejnerskog prijevoza a na strani rashoda ukazuje na otpis tankera u ukupnom iznosu 267 milijuna dolara. Odjel kontejnerskog prijevoza zabilježio je u trećem tromjesečju neto dobit od 2,9 milijardi kruna (498 milijuna dolara), nakon gubitka u istom lanjskom tromjesečju od 1,5 milijardi kruna (289 milijuna dolara). U kompaniji pripisuju takav rezultat prosječnom povećanju vozarina za 5,7 posto. Obujam prijevoza bio je nepromijenjen. Izvršni direktor Nils S. Andersen zaključio je da je grupa ostvarila "dobar rezultat kada se uzme u obzir izazovno ekonomsko okruženje". Grupa sa sjedištem u Kopenhagenu očekuje da će u financijskoj godini 2012. ostvariti rezultat od oko 3,7 milijardi dolara, nakon prošlogodišnje 3,4 milijarde dolara.
MADRID - International Airlines Group, vlasnik British Airwaysa i Iberije, planira ukinuti 4.500 radnih mjesta u vodećem španjolskom avioprijevozniku, suočen s izglednim operativnim gubitkom na kraju godine. IAG je nastao prošle godine spajanjem BA i Iberije a u petak je izvijestio o 25-postotnom padu operativne dobiti u trećem tromjesečju, na 270 milijuna eura, zbog rastućih cijena goriva i slabih rezultata španjolskog odjela. Iberijini su rezultati lošiji od onih British Airwaysa s obzirom da je njezina matična zemlja recesijom pogođena Španjolska, pri čemu su njezin diskontni ogranak Iberia Express pritisuli štrajkovi. IAG očekuje da bi ovu godinu mogao zaključiti s operativnim gubitkom od oko 120 milijuna eura, ako se uzmu u obzir gubici u trgovanju povezani s podružnicom BMI i jednokratne stavke. U sklopu planiranog preustroja koji je predstavio u petak, IAG je najavio da će iduće godine smanjiti kapacitete u Iberijinoj mreži za 15 posto, fokusirajući se na profitabilne rute i smanjujući flotu za 25 zrakoplova. Odredili su 31. siječnja kao rok za postizanje dogovora sa španjolskim sindikatima.
WASHINGTON - Sjedinjene Države su objavile u četvrtak da su uvele nove sankcije Iranu, posebice ministru komunikacija i ministru kulture te zemlje, zbog cenzure medija. Te mjere su usmjerene na ministra komunikacija i tehnologija informiranja Rezu Taghipouru optuženog da je naredio ometanje satelitskog TV signala kao i da je odgovoran za loše funkcioniranje interneta u Iranu, prema priopćenju State Departmenta. Nove američke sankcije naglašavaju obvezivanje vlade da iranske vladine dužnosnike proglasi odgovorim za zlostavljanja građana, kaže State Department.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se a londonskom tržištu iznad razine od 107 dolara po barelu budući da je zabrinutost za američke javne financije i njihov utjecaj na naftnu potražnju poništila pozitivan utjecaj podataka iz Kine. Cijena barela sirove nafte oko podneva ostala je nepromijenjena, te se barelom trgovalo po 107,26 dolara. Cijena mu je ostala na gotovo jednakoj razini i na američkom tržištu i iznosila je 85 dolara. SAD bi mogao kliznuti u recesiju ako zastupnici u Kongresu ne postignu kompromisno rješenje o smanjenju deficita prije automatskog stupanja na snagu propisa koji bi ga trebali smanjiti istodobnim povećanjem poreza i smanjenjem javne potrošnje. Riječ je je gotovo 600 milijardi dolara raznih oblika državne potpore američkom gospodarstvu. Problem je i limit zaduživanja koji Kongres mora podići kako bi vlada servisirala obveze. U Europi je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi kazao je da banka više neće pomagati Grčkoj u problemima s financiranjem, sugerirajući da kriza u eurozoni nije završena. Potporu naftnim tržištima pružili su podaci iz Kine, koji su pokazali da su proizvodnja i maloprodaja u listopadu blago premašila očekivanja.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica znatno pale drugi dan zaredom, a tržište će i idućih dana biti nesigurno jer se ulagači plaše da Washington neće u zadanom roku pronaći rješenje za 'fiskalnu liticu'. Dow Jones indeks pao je 0,94 posto, na 12.811 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,22 posto, na 1.377 bodova, a Nasdaq indeks 1,42 posto, na 2.895 bodova. U posljednja dva dana, otkako je Barack Obama ponovno izabran za predsjednika SAD-a, S&P 500 indeks potonuo je više od 3 posto, što je posljedica strahovanja ulagača da Kongres neće riješiti proračunske probleme. Do kraja godine republikanci i demokrati trebali bi u Kongresu pronaći zajednički jezik po pitanju smanjenja proračuna za otprilike 600 milijardi dolara. Ako to ne uspiju, slijedi tzv. 'fiskalna litica', automatsko smanjenje proračunskih rashoda i ukidanje poreznih olakšica, koje bi moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju. Ulagači se nadaju dogovoru u zadanom roku, no izglednije je da će se postići privremeno rješenje dok novi Kongres i Obama ne prisegnu u siječnju iduće godine.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, kao i jučer na Wall Streetu, jer se ulagači plaše recesije u američkom gospodarstvu ako Washington uskoro ne pronađe rješenje za proračunske probleme. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,9 posto, što je već peti dan zaredom kako slabi. Cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale su između 0,2 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,2 posto, nakon što je jučer potonuo za 1,3 posto. Pad cijena dionica posljedica je lošeg raspoloženja na Wall Streetu, gdje su jučer indeksi potonuli više od 1 posto drugi dan zaredom, jer se ulagači plaše da američki Kongres, zbog suprotstavljenih stajališta republikanaca i demokrata po pitanju poreza, neće u manje od dva mjeseca riješiti problem 'fiskalne litice'.