Takav je zahtjev s potpisima 30 zastupnika u utorak uložila stranka Pozitivna Slovenija (PS), ali je Virant nakon konzultacije s pravnicima utvrdio da je inicijativa formalno neispravna. Zakon o referendumu predviđa da parlament mora raspisati referendum ako ga zatraži najmanje 30 zastupnika, što je trećina njegova sastava. Vodeća oporbena stranka uspjela je prikupiti potrebne potpise, no Virant je ustvrdio da su potpisi skenirani, odnosno fotokopirani, što nije u skladu s procedurom koja zahtijeva originalne potpise.
Parlament će zato u utorak sljedećeg tjedna raspravljati samo o zahtjevu da se održi referendum o holdingu državne imovine, također na zahtjev Pozitivne Slovenije (PS) koju vodi ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, budući da je zahtjev za taj referendum podnesen prema proceduri. U slučaju da vlada odustane od namjere da se o ustavnosti takvog referenduma izjasni ustavni sud, taj bi se referendum po svoj prilici održao u siječnju iduće godine, pojasnio je Virant.
Razloge zašto se oporba odlučila blokirati zakon o "slaboj banci" kao modelu sanacije bankarskog sustava i zakon o holdingu državne imovine objasnio je u petak na konferenciji za novinare u Ljubljani Zoran Janković, ljubljanski gradonačelnik i predsjednik stranke Pozitivna Slovenija (PS). Janković je rekao da je to bila vrlo teška odluka, ali da se stranka na taj potez odlučila jer oba zakona Sloveniji donose slabe posljedice i trošak, kako tvrdi, od "13 milijardi eura", jer vode u prodaju slovenskih banaka i preostale državne imovine koja će biti privatizirana. Janković je rekao da je spreman pristati na inicijativu predsjednika države Danila Tuerka da se od referenduma odustane, ali samo ako dobije čvrsta jamstva da je vlada spremna na dijalog kako bi se greške u spomenuta dva zakona otklonile.
Slovensko ministarstvo financija u petak je u priopćenju za javnost navelo da je već i sam zahtjev da se održe referendumi o zakonima koje je parlament već prihvatio, ali još nisu na snazi, doveo do povećanja traženih kamata na slovenske obveznice na međunarodnom tržištu. Ako do njih dođe, referendumi bi ugrozili kredibilitet vlade pred stranim investitorima, a možda i onemogućili svako buduće kreditiranje, čime bi se krizno stanje domaćih financija povećalo, a isto tako i opasnost da država bude prisiljena tražiti financijsku pomoć.