LONDON - Industrijska aktivnost u zemljama eurozone u listopadu je smanjena petnaesti mjesec zaredom, pogođena produbljenim padom proizvodnje i novih narudžbi, objavila je londonska istraživačka tvrtka Markit. Markitov konačni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu u listopadu je tako smanjen na 45,4 boda, sa 46,1 boda u prethodnom mjesecu. Time je blago korigiran naviše u odnosu na prvotno procijenjena 45,3 boda, no i dalje se drži ispod 50 bodova, odnosno u području pada aktivnosti, još od kolovoza 2011. Proizvođači su bili pokretačka sila oporavka eurozone od zadnje recesije, no pad aktivnosti u tvornicama koji je započeo u zemljama u rubnom dijelu eurozone sada se proširio na vodeća gospodarstva Njemačku i Francusku. Nastavljene slabosti u perifernom dijelu sada se kombiniraju sa slabljenjem nekoć snažnih gospodarstava Francuske i Njemačke, kazao je Chris Williamson, glavni ekonomist u Markitu. U Španjolskoj je tempo pada industrijske aktivnosti u listopadu dodatno ubrzao, a slična situacija je i u talijanskom sektoru proizvodnje. Iznimka je tek Irska čiji je PMI jedini u području rasta aktivnosti, dosegnuvši u listopadu 52,1 bod, najviše u prošla tri mjeseca.
BASEL - Sistemski važne banke moraju dodatno povećati kapital kako bi u budućnosti uspješno apsorbirale gubitke i poštedjele porezne obveznike tereta spašavanja, zaključili su međunarodni regulatori. Naime, Odbor za financijsku stabilnost (FSB) je utvrdio skupinu sistemski važnih banaka, te po prvi puta za svaku banku zasebno odredio koliko dodatnog kapitala mora prikupiti. Tako Citigroup, Deutsche Bank, HSBC i JPMorgan Chase moraju prikupiti dodatnih 2,5 posto redovnog kapitala mjereno udjelom u rizičnoj imovini, povrh već određenih minimalnih sedam posto koje su obvezne postupno dosegnuti od siječnja ove godine. Sljedeću skupinu koja mora prikupiti dva posto dodatnog kapitala čine Barclays i BNP Paribas. Bank of America, Credit Suisse, Goldman Sachs, UBS i još četiri banke moraju prikupiti 1,5 posto dodatnog kapitala. Preostalih 14 banaka, uključujući UniCredit i Societe Generale, te Santander, BBVA i Credit Agricole, mora prikupiti jedan posto dodatnog kapitala. FSB će ažurirati svoje zahtjeve još dva puta u iduće dvije godine, a novi propisi trebali bi stupiti na snagu 2016.
FRANKFURT - Mala i srednja poduzeća u eurozoni očekuju još teži pristup kreditima u narednih šest mjeseci, utvrdila je Europska središnja banka. "Mala i srednja poduzeća u prosjeku očekuju da će im pristup kreditima i dopušteno prekoračenje u narednih šest mjeseci biti dodatno otežani", konstatirala je središnja banka eurozone u osvrtu na rezultate provedene ankete. ECB je za potrebe istraživanja anketirala 7.514 malih i srednjih poduzeća u eurozoni u razdoblju od 3. rujna do 13. listopada. Oko 15 posto anketiranih poduzeća očekuje otežani pristup bankovnim kreditima u razdoblju od listopada ove do ožujka iduće godine. Usporedbe radi, takvu je prognozu za prvu polovinu ove godine iznijelo njih sedam posto. Mala i srednja poduzeća najveći su poslodavci u gospodarstvu eurozone a pri financiranju snažno se oslanjaju na banke. Anketa ECB-a pokazala je također da je 22 posto poduzeća primijetilo smanjenu dostupnost bankovnih kredita u razdoblju od travnja do rujna. U prethodnih šest mjeseci njihov je udio iznosio 20 posto.
BERLIN - Sjedinjene Države i Japan moraju podijeliti odgovornost s Europom i snositi svoj dio tereta u jamčenju stabilnosti svjetskog gospodarstva, upozorio je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble. U intervjuu uoči sastanka ministara financija skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 u Meksiku, njemački je ministar upozorio da vodeća gospodarstva svijeta moraju provoditi strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju kako bi ponovo stekla povjerenje tržišta i rast. G20 mora mjeriti svoje rezultate prema ciljevima koje je zacrtao na summitu u Torontu prije dvije godine, podsjetio je njemački ministar, a gdje su se obvezale prepoloviti proračunske manjkove do 2013. i stablizirati dug do 2015. "SAD i Japan snose podjednako veliku odgovornost za jamčenje stabilnost kao i mi Europljani", kazao je. Održivi rast ne može se graditi na golemim dugovima", upozorava ministar poznat po zagovaranju fiskalne discipline i za vrijeme recesije. "Važno je da kontrola i odgovornost idu ruku pod ruku. Drugi riječima, kvaliteta je nesumnjivo važnija od brzine", pojasnio je.
BUDIMPEŠTA - Mađarski ministar gospodarstva uputio je tamošnjem parlamentu prijedlog u kojem poziva na uspostavu institucije pučkog pravobranitelja za zaštitu potrošača financijskih proizvoda, prenosi mađarska novinska agencija MTI. Prijedlog Gyorgyja Matolcsyja poziva na uvođenje pučkog pravobranitelja kojemu bi se potrošači mogli obratiti u vezi svih pitanja koja se tiču zaštite potrošača financijskih proizvoda, objavio je u četvrtak navečer MTI. "Pučki pravobranitelj za potrošače financijskih proizvoda bit će neovisan u obavljanju svojih dužnosti i neće smjeti tražiti niti primati upute od mađarske vlade, članova vlade odnosno drugih tijela javne uprave", kaže se u navedenom prijedlogu. Premijer Viktor Orban natuknuo je u govoru u parlamentu sredinom rujna da bi trebalo uspostaviti novu instituciju pučkog pravobranitelja da bi se građane štitilo od "zlouporabe ovlasti financijskih institucija", te kako bi se uspješno riješile žalbe građana na pretrpljene financijske štete.
PARIZ - Troškovi preustroja i niži prihodi gurnuli su u trećem tromjesečju proizvođača telekomunikacijske opreme Alcatel-Lucent u gubitak, pokazalo je poslovno izvješće. Francuska kompanija izvijestila je da je u trećem tromjesečju zabilježila gubitak od 146 milijuna eura. U istom lanjskom tromjesečju ostvarila je dobit od 194 milijuna eura. Prihodi su kliznuli 2,8 posto, na 3,6 milijardi eura. Alcatel-Lucent opskrbljuje opremom telekomunikacijske operatere poput AT&T-a, Verizona i France Telecoma. U Europi konkuriraju mu švedski Ericsson i finska Nokia Siemens Networks. Kompanija muku muči s profitabilnošću još od spajanja francuskog Alcatela i američkog Lucenta 2006. Prošle je godine zahvaljujući mjerama štednje prvi puta poslovala u plusu. Proizvođače telekomunikacijske opreme teško pogađa smanjena potrošnja u SAD-u, Aziji i recesijom pogođenoj Europi.
MOSKVA - Najveća svjetska plinska kompanija Gazprom u petak je objavila da joj je neto dobiti u prvoj polovini godine pala 34 posto, na 16,2 milijarde dolara, zbog pada prodaje na ključnim tržištima i povećanih rashoda. Gazprom je u priopćenju naveo da je njegova neto dobit u prvom polugodištu iznosila 508,7 milijardi rubalja (16,2 milijarde dolara). Ukupni prihodi smanjili su se pet posto, na 2.230 milijardi rubalja (71,1 milijardu dolara). Rezultate je pritisnuo 15-postotni pad neto prihoda od prodaje plina, na 1.240 milijardi rubalja (39,7 milijardi dolara), iako su 10-postotni pad prodaje na europskim tržištima djelomično nadoknadili povoljni valutni tečajevi. Prodaja plina na području bivšeg Sovjetskog Saveza potonula je čak 23 posto, objavila je tvrtka. Gazprom je osnovan 1989. i u međuvremenu je postao najveći proizvođač plina u svijetu i stup moderne ruske države.
LONDON - Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima pod pritiskom loših europskih podataka koji su povećali zabrinutost za potražnju dok se očekuje najnovije izvješće o američkom tržištu rada u listopadu. Cijena barela sirove nafte bila je na londonskom tržištu 31 cent niža i iznosila je 107,86 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio 80 centi i njime se trgovalo po cijeni od 86,29 dolara. Industrijska aktivnost u zemljama eurozone u listopadu je smanjena petnaesti mjesec zaredom, pogođena produbljenim padom proizvodnje i novih narudžbi, objavila je tvrtka Markit. Taj je podatak potkrijepio procjene da će potražnja za gorivima u razvijenim gospodarstvima vjerojatno ostati snižena. Slab gospodarski rast, visoke cijene i ekonomičnija potrošnja goriva u vozilima smanjili su potrošnju benzina i dizela u zemljama zapadne Europe tijekom ljeta, pokazuju službeni podaci.
LONDON - Europski burzovni indeksi u petak su oscilirali u uskom rasponu između negativnog i pozitivnog područja, jer su ulagači na oprezu u očekivanju novih smjernica s druge strane Atlantika koje bi im trebalo dati najnovije izvješće o zaposlenosti. Londonski FTSE i pariški CAC skliznuli su tako oko 0,12 posto, na 5.854 odnosno 3.470 bodova, dok je frankfurtski DAX bio u plusu svega 0,01 posto i iznosio je 7.336 bodova. Ulagača čekaju objavu ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u koje će biti najnoviji dokaz zdravlja najvećeg svjetskog gospodarstva. Očekuje se da bi moglo pokazati novu snažnu brojku od oko 125 tisuća novih radnih mjesta, poglavito nakon što su nadmašili očekivanja najnoviji podaci američke agencije za zapošljavanje ADP o radnim mjestima u privatnom sektoru i indeks industrijske aktivnosti tamošnjeg Instituta za upravljanje nabavom (ISM). Najteže pogođen u očekivanju novih smjernica na europskim je burzama bio je sektor telekoma, uz prosječan pad cijena dionica od 0,8 posto, nakon medijskih napisa da Deutsche Telekom razmišlja da od 2013. snizi dividende za trećinu. Od pojedinačnih gubitnika isticao se proizvođač telekom opreme Alcatel, s padom cijena dionica od 6,6 posto, nakon objave većeg gubitka u trećem tromjesečju nego se očekivalo.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući podacima koji ukazuju na stabilizaciju najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,6 posto, nedaleko najviših razina u dva tjedna. Ulagači su i dalje pod dojmom jučerašnjih podataka koji ukazuju na stabilizaciju kineske gospodarske aktivnosti, nakon duljeg razdoblja usporavanja.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks porastao po najvišoj stopi u posljednjih sedam tjedana, zahvaljujući podacima o rastu zaposlenosti u američkom privatnom sektoru i povjerenja potrošača. Dow Jones indeks ojačao je 136 bodova, ili 1,04 posto, na 13.232 boda, dok je S&P 500 skočio 1,09 posto, na 1.427 bodova, što je njegov najveći dnevni skok od polovice rujna. Nasdaq indeks porastao je, pak, 1,44 posto, na 3.020 bodova. Ulagače je ponajviše ohrabrio podatak da je u američkom privatnom sektoru u listopadu otvoreno 158.000 novih radnih mjesta, najviše u posljednjih osam mjeseci i više nego što se očekivalo. Trgovanje je i jučer je, kao i u srijedu, bilo prosječno. Među najvećim dobitnicama bio je rudarski sektor. S&P indeks tog sektora skočio je 2 posto jer su porasle cijene sirovina. Znatno je, 1,8 posto, porastao i S&P indeks tehnološkog sektora. Dionica Exxon Mobila poskupila je, pak, 0,5 posto jer je taj naftni div ostvario kvartalnu dobit. Još je snažnije, više od 6 posto, skočila cijena dionice Starbucka, nakon objave dobrih poslovnih rezultata.