"Puno smo naučili iz prethodnog kruga proširenja EU i kroz pregovore s Hrvatskom o pristupanju Uniji", kazao je Daviddi na predstavljanju istraživanja o organiziranom kriminalu u BiH podsjećajući kako su na temelju tih iskustava uspostava vladavine zakona i borba protiv korupcije dobili iznimno važno mjesto u politici proširenja EU.
Izvješće o organiziranom kriminalu uz BiH kojega je sačinila Sheelagh Brady, ranija analitičarka u policijskoj misiji EU u toj zemlji (EUPM) s trinaestogodišnjim iskustvom u državnoj policiji Irske, među ostalim konstatira kako postoji veza između utjecajnih političara i poslovne elite u BiH s kriminalcima.
"Prema informacijama koje sam prikupila oko dva posto ljudi iz politike povezano je s organiziranim kriminalom", kazala je Brady.
U izvješće se konstatira kako organizirani kriminal u BiH nije puno većih razmjera nego u susjednima zemljama.
Navedeni su i neki konkretni primjeri poput onih da se 20 posto oružja proizvedenog u BiH proda ilegalnim kanalima, a jedno od većih tržišta za tu trgovinu je Austrija.
Ne precizirajući točno razdoblje osim navoda kako je riječ o početku XXI stoljeća, izvješće spominje kako je jedno vrijeme Irska republikanska armija (IRA) kupovala oružje na području Republike Srpske te kako su vlasti Francuske i Španjolske utvrdile kako "postoje veze između oružja i eksploziva iz Hrvatske i ETA-e" te da su ETA i IRA kupljeno oružje plaćale kokainom.
Navedena je i procjena po kojoj se u BiH svakog mjeseca uveze tona heroina od čega oko 200 kilograma ostane u zemlji, a ostatak se krijumčari na druga odredišta. Od 200 preostalih kilograma pomiješanih s aditivima krijumčari u BiH mjesečno zarade oko tri milijuna eura.
Krijumčarenje ljudi i dalje je unosan posao za kriminalce u BiH koji "po glavi" za tu uslugu naplaćuju od 300 do 1200 eura. Prema rezultatima istraživanja, na teritoriju Federacije BiH djeluje 16 organiziranih kriminalnih skupina, a u Republici Srpskoj 20. Sve su one pod policijskim istragama, a najveći problem su oni koji djeluju na širem području sarajevske regije.
Ispitanici s kojima je razgovarala autorica istraživanja uglavnom tvrde kako Albanci imaju najučinkovitije kriminalne skupine, dok su Crnogorci označeni kao "najbrutalniji" te tehnološki najopremljeniji. Izvješće bez navođenja imena spominje jednu osobu kao najvećeg kriminalca u BiH koji je navodno istodobno aktivan u 94 države i predvodi skupinu od 70 članova.
Temeljna je sugestija, kako je kazala autorica, da u BiH nema političke volje za borbu protiv organiziranog kriminala i dok se to ne promijeni teško će biti moguće očekivati značajniji napredak.
U izvješću se spominje činjenica kako se je za proteklih jedanaest godina zbog slučajeva povezanih s organiziranim kriminalom u BiH pod optužnicama našlo 26 osoba koje se može nazvati važnijim političarima, no u konačnici je njih 25 oslobođeno optužbi, a jedan je pobjegao iz zemlje.
Izvješće je ipak sugeriralo kako je potrebno koncentrirati i racionalizirati borbu protiv organiziranog kriminala jer se time sada bavi isuviše sigurnosnih agencija na različitim razinama vlasti i previše se novca potroši bez potrebnog učinka. Preporučena je i revizija aktivnosti različitih tijela međunarodne zajednice u BiH kako bi oni bolje koordinirali svoje napore, učinkovitija razmjena i analiza podataka, stroga revizija pravosudnih postupaka i zaštita onih koji prijavljuju slučajeve organiziranog kriminala.