S talijanskoga izvornika na hrvatski knjigu su preveli Nella Popović i Šenol Selimović, a objavila ju je zagrebačka izdavačka kuće "Srednja Europa" u nizu "Povijest i suvremenost".
Predstavljanje toga naslova priredili su u prigodi proslave Dana nezavisnosti Republike Turske Hrvatsko-turska udruga prijateljstva - Zagreb i nakladnik, a njezino je objavljivanje pozdravio i turski veleposlanik u Hrvatskoj Burak Oezuegergin koji je izrazio i zadovoljstvo što se to događa baš u Hrvatskome kulturnom društvu "Napredak" gdje se, rekao je, vode neke od najboljih intelektualnih rasprava u Zagrebu.
Turski veleposlanik smatra da je riječ o knjizi koja je dovoljno akademski integriran naslov koji će i široj javnosti dati uvid u to što se događa u suvremenoj Turskoj. Zato bi, smatra, knjigu trebalo svakako pročitati iako se, kako je rekao, ne slaže sa svime što je u knjizi napisano, poput autorova referiranja na PKK (Kurdistanska radnička stranka). Jer, dodao je, knjiga nikad dosta što je potkrijepio i starom turskom poslovicom kako "nema toga broda koji te može dovesti tako daleko kao knjiga".
Uz opasku da će hrvatski čitatelji steći bolji uvid u sadašnju situaciju u Turskoj jer hrvatsko izdanje završava s prikazom stanja do 2005. godine, za razliku od talijanskog izvornika koji je obuhvatio razdoblje do 2001. godine, veleposlanik Oezuegergin istaknuo je da se Turska jako promijenila u posljednjih deset godina.
U tome je razdoblju, primjerice, utrostučen prihod po glavi stanovnika, Turska je došla na 16. mjesto gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, a predsjedavala je i Vijećem sigurnosti.
Na nagli gospodarski razvoj Turske ukazao je i nakladnik povjesničar Damir Agičić, rekavši da bi i Hrvatska trebala slijediti primjer eksponencijalnog rasta turskoga gospodarstva do kojega je došlo kada je Turska najprije počela proizvoditi za vlastito tržište, a onda za izvoz.
Agičić je rekao da je gotovo četvrtina od gotovo 180 stranica knjige posvećena sažetoj povijesti Osmanskoga Carstva, a njezin središnji i najveći dio razdoblju koje je reformama obilježio Mustafa Kemal Atatuerk, utemeljitelj Republike Turske i njezin prvi predsjednik (1923. - 1938.)
O autoru knjige govorio je njegov kolega profesor Alberto Becherelli koji je, među ostalim rekao, da je Antonello Biagini tursku povijest stavio u europski kontekst.
Politolog, novinar i potpredsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva Šenol Selimović podijelio je pak s nazočnima i osobni motiv koji ga je vodio da prevede knjigu - rođen je u Turskoj i turski mu je bio prvi jezik, pa je to za njega bilo i osobni, intimni praznik.