Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec podsjetila je kako je zakon donesen prvenstveno kako bi se riješio problem rastuće nelikvidnosti, koja je do rujna narasla na 44 milijarde kuna neplaćenih obveza, uz 73.000 blokiranih tvrtki od kojih je više od polovice blokirano dulje od godinu dana.
Pritom od početka primjene zakona uglavnom rastu obveze prema bankama i dobavljačima, dok su dugovi prema državnom proračunu i lokalnoj samoupravi smanjeni za 107 milijuna kuna.
Efikasnost stečajnih postupaka u Hrvatskoj dosad je bila na niskoj razini, što potvrđuje i podatak iz studije "Doing business" Svjetske banke da smo prema brzini provedbe i lakoći stečajnog postupka na 94. mjestu, iza gotovo svih zemalja regije, a naplati se samo 30 posto potraživanja, rekla je Čavlović Smiljanec.
Cilj je zakona da nakon postupka predstečajne nagodbe poduzetnik nastavlja s radom i zadrži radna mjesta, a vrijednost imovine se ne smanjuje.
Ravnateljica Porezne uprave upozorila je da su tvrtke bez zaposlenih, kojih je gotovo polovica od 134.000 aktivnih pravnih osoba, najveći generatori nelikvidnosti.
Čak 27.863 blokiranih tvrtki bez zaposlenih generiralo je 20,3 milijardi kuna dugova, što je 56 posto od ukupnih dugova, a najviše je takvih pravnih osoba, više od 14.000, u građevinarstvu i trgovini na malo i veliko. Više se ne smije tolerirati praksa da se prema takvim tvrtkama ništa ne poduzima, istaknula je Čavlović Smiljanec.
Predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta podsjetila je da se predstečajna nagodba može provesti po skraćenom postupku, u roku 60 dana ako je dug manji od milijun kuna a broj zaposlenih u tvrtki manji od deset, te po redovnom postupku, u roku 120 dana ako je dug veći od milijun kuna a broj zaposlenih iznad deset.
Na temelju financijskih izvješća, Fina je procjenila da će se u prvoj godini primjene zakona obraditi 55.000 predmeta, od čega čak 92 posto po skraćenom postupku, a u drugoj i idućih godina 19.000 dužnika. Prve godine primjene radit će 60 nagodbenih vijeća, a kasnije će se taj broj smanjiti na 12 vijeća, rekla je Buneta.
Što se tiče Zakona o ovrhama, koji se primjenjuje od početka prošle godine, dosad je zaprimljeno 2,3 milijuna osnova za plaćanja, od čega su dvije trećine građani. Od poslovnih subjekata naplaćeno je 30,4 milijardi kuna, a od građana 4,5 milijardi kuna.
Predsjednik Uprave Centar banke Ivo Markotić pozdravio je donošenje zakona koji bi u Hrvatskoj trebao uspostaviti "kulturu plaćanja".
Banke nisu zainteresirane za ovrhe, preuzimanje poduzeća niti za bilo kakav oblik prisilnog ovladavanja tuđom imovinom, istaknuo je Markotić koji je stajalište banaka sažeo u poruku da "samo živ dužnik vraća svoje dugove".