Prema danas objavljenim rezultatima tog istraživanja, muškarci mjesečno u prosjeku štede 486 kuna, a žene 409 kuna, pri čemu najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 467 kuna mjesečno.
Kao primarni motiv štednje sudionici ovog istraživanja navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a slijede stvaranje zaliha za "stare dane" te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si "kasnije mogao nešto priuštiti", a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima, dok je manji dio ispitanika izjavio da štedi "bez posebnog razloga".
Istraživanje je pokazalo i da važnom štednju smatra 75 posto građana, neovisno o dobi, dok njih 6 posto uopće ne vidi njezinu važnost. Istovremeno, 41 posto ispitanika smatra da je štednja posljednjih godina dobila na važnosti, a njih 22 posto da je izgubila važnost koju je imala ranije.
Najveći broj građana, prema ovom istraživanju, odlučuje se na klasičnu štednju, a slijede životna osiguranja, stambene štedionice i dobrovoljna mirovinska štednja.
Manji broj njih odlučuje se na ulaganja u vrijednosne papire i investicijske fondove, a kao osnovni razlog ističu povećani rizik, nesigurnost i prethodna iskustva.
Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 20 posto ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 46 posto otprilike isto, a njih je 34 posto izjavilo da će u tom razdoblju štedjeti manje, i to jer zbog teške gospodarske situacije "sve postaje skuplje", a niži su i prihodi.