SARAJEVO - Udruge koje okupljaju poljoprivrednike i proizvođače mlijeka iz Republike Srpske zatražile su reagiranje vlasti Bosne i Hercegovine na odluku hrvatskog Ministarstva poljoprivrede da zabrani uvoz steriliziranog mlijeka proizvedenog na području RS, a dužnosnici iz tog bosanskohercegovačkog entiteta najavili su kako će idućih danima o tome voditi pregovore u Zagrebu, prenose banjalučke "Nezavisne novine". Ministar poljoprivrede RS Miroslav Milovanović potvrdio je kako će zajedno s s Mirkom Šarovićem, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Jerkom Ivankovićem Lijanovićem, ministrom poljoprivrede Federacije BiH, narednih dana boraviti u Hrvatskoj te zatražiti da se razgovara i o ovom problemu. "Problem je kompleksnije prirode i može poremetiti odnose s Hrvatskom, a mi ćemo učiniti sve sa svoje strane da do toga ne dođe. Mi uvažavamo zakonodavstvo Hrvatske i EU-a da proizvodi moraju biti određene kvalitete, no izražavamo niz sumnji zbog načina na koji je ovo (zabrana uvoza) rađeno", rekao je Milovanović uza list list. Rješenjem Ministarstva poljoprivrede Hrvatske naloženo je vraćanje ili uništenje pošiljki UHT steriliziranog mlijeka uvezenog s teritorija RS, a pomoćnica entitetskog ministra poljoprivrede Radmila Čojo izjavila je da je odluka neutemeljena i protuzakonita.
MOSTAR - Predstavnici veterinarskih vlasti Bosne i Hercegovine kritizirali su odluku Republike Hrvatske da ne dopusti uvoz većeg kontigenta mlijeka u tu zemlju, dok su predstavnici poljoprivrednih udruženja zatražili protumjere prema hrvatskim poljoprivrednicima, objavili su ponedjeljak mediji u BiH. Hrvatske veterinarske službe obustavile su, po navodima medija iz BiH, uvoz mlijeka iz te zemlje s područja Kozarske Dubice na sjeveru BiH pravdajući to strožim kontrolama i nepostojanju certificiranih laboratorija koji bi jamčili kakvoću mlijeka iz BiH. Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba najavio je da će se vlasti BiH očitovati o nastaloj situaciji odbacujući razloge hrvatskih vlasti o pooštravanju uvjeta za izvoz mlijeka. Predstavnici poljoprivrednih udruženja ocijenili su da hrvatska država očito štiti svoje poljoprivredne proizvođače uvodeći barijere te su od vlasti BiH zatražili uvođenje protumjera. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Republike Srpske Vladimir Usorac kazao je da je dodatni razlog za uvođenje zabrane uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa iz Hrvatske to što je Institut za javno zdravstvo RS-a u siru pronašao bakterije, u mlijeku veće količine vode od dopuštenih, a zabilježeni su i slučajevi mesa zaraženog leukozom, svinjskom kugom i brucelozom.
BERLIN - Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi podržao je u jednom intervjuu prijedlog njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea o imenovanju valutnog povjerenika za eurozonu, upozoravajući članice da moraju prenijeti dio suvereniteta na eurozonu kako bi se ponovo steklo povjerenje ulagača. Schaeuble je zatražio veće ovlasti za europskog povjerenika za monetarne i ekonomske poslove, ponajprije na području nadzora proračuna zemalja koje prekrše propise o dozvoljenom proračunskom deficitu. "Izričito podržavam taj prijedlog", rekao je Draghi u intervjuu njemačkom tjedniku Der Spiegel objavljenom tijekom vikenda. Da bi eurozona ponovo stekla povjerenje ulagača, zemlje članice moraju prenijeti dio svog suvereniteta na europsku razinu, dodao je. "Mnoge vlade tek trebaju shvatiti da su već davno izgubile svoj nacionalni suverenitet", rekao je Draghi. "Budući da su u prošlosti dopustile da im se gomila dug, sada im je potrebna naklonost financijskih tržišta". Čelnik središnje banke ujedno je branio novi plan kupnje obveznica zaduženih zemalja eurozone. Napomenuo je da će središnja banka kupovati obveznice onih zemalja koje ispunjavaju stroge uvjete, podsjeća čelnik ECB-a.
ATENA - Na višemjesečnim pregovorima između Grčke i predstavnika "trojke" Europske unije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) još uvijek nije postignut konačni dogovor o mjerama štednje zbog neslaganja oko odredbi novog zakona o radu, prenose mediji. Grčki međunarodni zajmodavci odbili su dodatne koncesije na reforme tržišta rada, rekao je u nedjelju grčki ministar financija Yannis Stournaras, čime je nastavljena neizvjesnost oko postizanja dogovora između Grčke i "trojke" o novom programu štednje, prenosi Reuters. Konačni dogovor nakon više mjeseci pregovora još nije postignut zbog toga što se stranka Demokratske ljevice, manji partner u grčkoj koalicijskoj vladi, protivi novom zakonu o radu, te je zaprijetila da će biti protiv tih mjera kad se nađu na glasovanju u parlamentu sljedeći tjedan. Jedan je vladin dužnosnik kazao da će vlada 5. studenoga staviti na glasovanje zakon o radu, kao i druge mjere iz paketa štednje. Grčka, koja se nalazi pred stečajem, treba hitan sporazum o mjerama štednje i reformama kako bi dobila novu tranšu financijske pomoći do sredine studenoga.
MADRID - Promet u trgovini na malo u Španjolskoj pao je u rujnu po najvišoj stopi u posljednjih najmanje šest godina jer je osobnoj potrošnji novi udarac zadalo nedavno povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV). Kalendarski prilagođen promet pao je za 10,9 posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, objavio je u ponedjeljak tamošnji ured za statistiku. Time je pad na godišnjoj razini snažno ubrzao, s obzirom da je u kolovozu smanjen za dva posto, pokazuju revidirani podaci statističkog ureda. Riječ je o najvećem padu prometa od lipnja 2006. i 27. uzastopnom mjesečnom padu. Odražava tešku situaciju u gospodarstvu koje muku muči s drugom po redu recesijom u posljednje tri godine i kronično visokom nezaposlenošću. Španjolska je u recesiji od prvog tromjesečja ove godine i najvjerojatnije se neće vratiti na rast prije kraja 2013. godine, govore procjene tamošnje vlade koje većina ekonomista smatra preoptimističnima.
LJUBLJANA - Slovenska vlada smanjuje sredstva subvencija za izvore solarne energije s 40 milijuna eura, koliko će isplatiti u ovoj, na samo 10 milijuna u idućoj godini, piše poslovni list "Finance". Novi energetski zakon mijenja model subvencioniranja solarnih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije, smanjujući dosadašnja sredstva, a predviđa i određivanje kvote raspoloživih sredstava na solarnu energiju, energiju vjetra i druge obnovljive izvore prema troškovnoj učinkovitosti, navodi list, dodajući da su mali proizvođači solarne energije izmjenama nezadovoljni. U odnosu na 2010. godinu, kad je otkupna cijena za megavat-sat struje iz mikrosolarnih elektrana iznosila 415 eura, subvencije za solarnu energiju su prepolovljene, ali mnogi smatraju da su još uvijek previsoke, piše slovenski poslovni list "Finance".
TOKYO - Japanski proizvođač vozila Honda snizio je prognozu godišnje dobiti nakon protujapanskih prosvjeda u Kini koji su nagrizli prodaju u toj zemlji. Prosvjede je potaknuo spor oko nenastanjenih otoka na koje obje zemlje polažu pravo. Kineski potrošači počeli su bojkotirati japanske proizvode pa je Hondina prodaja u Kini u rujnu pala 40 posto. U Hondi očekuju da će spor negativno utjecati na njihovu prodaju u Kini i u narednom razdoblju. Japanski proizvođač vozila sada prognozira da će mu u poslovnoj godini do 31. ožujka neto dobit iznositi 375 milijardi jena (4,7 milijardi dolara), u odnosu na ranije prognoziranih 470 milijardi jena. Nakon objave tog priopćenja vrijednost Hondine dionice na Tokijskoj burzi spustila se 4,7 posto. Japanske kompanije i tvrtke obično objavljuju svoje poslovne rezultate nakon zatvaranja tržišta, ali aktualna je Hondina greškom osvanula na web stranici tri sata prije roka. Hondino se poslovanje inače dodatno oporavilo u proteklom tromjesečju od lanjskih prirodnih katastrofa u Japanu i Tajlandu. Honda je izvijestila da je neto dobit u tromjesečju do kraja rujna bila 82,2 milijarde jena, što je 36 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima zbog zatvaranja rafinerija na istočnoj obali SAD-a uoči udara uragana Sandy, što je smanjilo proizvodnju naftnih derivata u najvećem svjetskom potrošaču. Cijena barela sirove nafte bila je na londonskom tržištu u minusu 1,04 dolara, spustivši se na 108,51 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 60 centi nižoj cijeni, od 85,68 dolara. Pedeset milijuna ljudi na potezu od srednjoatlantske regije SAD-a do Kanade naći će se na udaru uragana Sandy, za kojeg prognostičari upozoravaju da bi mogao biti najžešći od svih dosada zabilježenih u kopnenom dijelu SAD-a. Očekuje se da će pogoditi istočnu obalu SAD-a u utorak ujutro. "Zbog smanjene prerade u rafinerijama vjerojatno će porasti zalihe sirove nafte, što možda trenutno pritišće cijene", nagađa Michael Creed iz melbournskog National Australia Banka. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u ponedjeljak je na svojim internetskim stranicama objavila podatak da je cijena barela referentne košarice njene nafte u petak iznosila 106,37 dolara, što znači da je bila 54 centa viša nego prethodnog trgovinskog dana.
NEW YORK - Njujorške burze New York Stock Exchange i Nasdaq bit će zatvorene u ponedjeljak a možda i utorak zbog skorog dolaska uragana Sandy a neće se raditi ni u njujorškom sjedištu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "U dogovoru s drugim burzama i sudionicima na tržištu NYSE Euronext zatvorit će svoja tržišta u ponedjeljak, 29. listopada 2012., i čeka potvrdu za utorak, 30. listopada 2012.", naveo je operater burze u priopćenju. Ranije je NYSE planirao obustaviti samo fizičko trgovanje a nastaviti s elektronskim trgovanjem. "Podržavamo konsenzus tržišta i regulatorne zajednice da će opasni uvjeti koji se razvijaju kao posljedica uragana Sandy otežati našu zadaću jamčenja sigurnosti naših ljudi i zajednica, a sigurnost mora biti naš prioritet", istaknuo je NYSE Euronext, izmijenivši prethodnu osdluku. "Surađivat ćemo s tvrtkama kako bismo utvrdili sljedeće korake i obnovili trgovanje čim situacija dopusti", dodaje se u priopćenju. Operator burze Nasdaq izdao je slično priopćenje. Glasnogovornica MMF-a također je u priopćenju objavljenom u noći s nedjelje na ponedjeljak najavila da će "sjedište MMF-a u ponedjeljak, 29. listopada, biti zatvoreno iz preventivnih razloga i u skladu s potezima koje američka vlada poduzima zbog uragana Sandy.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u ponedjeljak budući da je osiguravatelje pogodila izloženost uraganu Sandy koji bi tijekom dana trebao pogoditi sjeveroistok SAD-a, a pritišću ih i dalje i razočaravajući poslovni rezultati. Londonski FTSE pao je 0,7 posto na 5.767 bodova a na istom je postotnom gubitku bio i frankfurtski DAX, kliznuvši na 7.180 bodova. Pariški CAC bio je u još većem minusu, od 1,1 posto, i iznosio je 3.396 bodova. Trgovci napominju i da se ulagači klade na daljni pad europskih tržišta dionica s obzirom na slabe poslovne rezultate kompanija u trećem tromjesečju. Prema podacima Thomson Reuters Starmine, poslovni rezultati 47 posto tvrtki uvrštenih u STOXX 600 indeks nisu ispunili očekivanja.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, jer ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije zbog nepoticajnih poslovnih rezultata kompanija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,1 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Australiji. No, burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju i Singapuru pali su između 0,1 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,2 posto. Na početku današnjeg trgovanja cijene su dionica blago porasle, zahvaljujući naznakama jačanja američkog gospodarstva. U petak je objavljeno da je bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju porastao 2 posto, što je ubrzanje u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom kvartalu. No, ti su dobici ubrzo splasnuli zbog neinspirativnih poslovnih rezultata niza kompanija.
NEW YORK - Premda je sezona kvartalnih poslovnih rezultata kompanija na vrhuncu, na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje mirnije trgovanje jer ulagači vjerojatno neće previše riskirati uoči podataka o zaposlenosti i predsjedničkih izbora u SAD-u. Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 1,8 posto, na 13.107 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1,5 posto, na 1.411 bodova, a Nasdaq indeks 0,6 posto, na 2.987 bodova. Prošlotjedni pad cijena dionica posljedica je slabih kvartalnih poslovnih izvješća. Doduše, zarade kompanija relativno su dobre, no prihodi su slabiji nego što se očekivalo, što je posljedica slabljenje globalne potražnje. Dosad je izvješća objavilo oko 54 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa. Pritom ih je 62,5 posto nadmašilo očekivanja po pitanju dobiti, što je manje od prosjeka u posljednja četiri kvartala od 67 posto. Po pitanju prihoda očekivanja je nadmašilo samo 37 posto kompanija, znatno ispod prosjeka od 55 posto u posljednja četiri tromjesečja, pokazuju podaci Thomson Reutersa.