ZAGREB - Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u ponedjeljak će održati zatvorenu sjednicu s jedinom točkom "Medijski napisi o zloporabi sustava tajnog prikupljanja podataka - rasprava o zaprimljenim izvješćima". Nakon što su prošlog tjedna mediji objavili da su na zahtjev za izliste telefonskih poziva nezakonito dopisivani brojevi nekih čelnika SOA-e i Agrokora, predsjednik Odbora Miroslav Tuđman u ponedjeljak je zatražio očitovanje nadležnih tijela. Početkom tjedna dostavljena su očitovanja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i Operativno tehničkog centra, a danas je stiglo i ono Ministarstva unutarnjih poslova, nakon čega je Tuđman sazvao sjednicu Odbora. Svi dokumenti nose oznaku "vrlo tajno". Na medijske napise u nedjelju je reagirao ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, a dan kasnije predsjednici države i Vlade Ivo Josipović i Zoran Milanović, a svi su istaknuli da u postupanju policije nije bilo nikakvih nezakonitosti. HDZ je osnivanje posebnoga istražnog povjerenstva koje bi ispitalo cijeli slučaj, no vladajući su to otklonili, ističući da povjerljive dokumente ionako mogu dobiti samo članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
SPLIT - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović najavio je da će, umjesto osmogodišnjega, od iduće godine biti obvezno devetogodišnje školovanje jer će se uvesti predškola. Na 4. hrvatskom kongresu školske i sveučilišne medicine pod nazivom "Javnozdravstveni izazovi školske i adolescentne medicine" Jovanović je rekao kako - zahvaljujući izmjenama zakona o predškolskom odgoju - u Hrvatskoj od iduće godine predškola postaje obvezna, a time praktično od iduće godine škola obvezno traje devet godina, čime će se pridonijeti kvalitetnijoj izobrazbi djece. Upozorio je na mnoge odgode upisa djece u prvi razred osnovne škole, ističući kako se u posljednje dvije godine svake godine odgodio upis oko 2000 djece u prvi razred i - umjesto odlaska u školu, ta djeca ostaju u vrtićima. Izrazio je i zabrinutost porastom broja djece s teškoćama u razvoju u predškolskoj dobi. "Školske 2005./2006. godine bilo je svega tri posto takve djece, a školske 2012./2013. čak ih je šest posto", rekao je ministar Jovanović. Trenutačno je u Hrvatskoj 2072 osnovnoškolaca koji se školuju u 19 ustanova s posebnim programom, a najveća takva ustanova je Centar za autizam u Zagrebu s podružnicama u Splitu i Rijeci. Ministar je najavio novi pravilnik kojim će se osigurati bolji rad s djecom s posebnim potrebama, ali i s posebno nadarenom djecom.
ŠIBENIK - Ured za ravnopravnost spolova i Koordinacija županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova pozvali su danas političke stranke da uoči lokalnih izbora 2013. poštuju Zakon o ravnopravnosti spolova i na kandidacijske liste na svim razinama uvrste najmanje 40 posto žena. U Šibeniku je u organizaciji vladinog Ureda za ravnopravnost spolova danas održana V. Koordinacija županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova na kojoj je izražena zabrinutost zbog trajne podzastupljenosti žena u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, priopćeno je iz Ureda. Posebno je naglašena zabrinutost zbog svega 12 posto članica općinskih vijeća i nezadovoljavajućih 22 posto vijećnica u gradskim vijećima i županijskim skupštinama. Zaključeno je da će Ured za ravnopravnost spolova u suradnji sa županijskim povjerenstvima i nevladinim udrugama odmah krenuti u kampanju na području svih županija s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti isključenosti žena iz procesa političkog odlučivanja na lokalnim razinama.
SLUNJ - Na taktičkoj vojnoj vježbi postrojba Hrvatske kopnene vojske s bojnim gađanjem pod nazivom "Udar", na vojnome vježbalištu u Slunju ministar obrane Ante Kotromanović ocijenio je kako je vježba pokazala da Hrvatska vojska može obraniti teritorij Hrvatske i njezin suverenitet. Nakon završetka vježbe, ministar Kotromanović obratio se sudionicima i izrazio zadovoljstvo viđenim. "Jučer smo potpisali akt kojim su OSRH potpuno integrirane u NATO. Danas smo to i pokazali: imamo osposobljenu i pripremljenu vojsku koja može obaviti sve zadaće koje se pred nju postavljaju, a to je prije svega obrana Republike Hrvatske i njezinog suvereniteta. Zadaće na vježbi izvršene su jako dobro, uspješno i učinkovito. Bilo je veliko zadovoljstvo vidjeti ljude motivirane, jake, spremne, odgovorne i moderno opremljene", zaključio je ministar obrane, te najavio češće održavanje vježbi i intenzivniju obuku. Odgovarajući na novinarska pitanja, Kotromanović je rekao da će Hrvatska vojska biti mala s 15-16 tisuća vojnika, ali od nje će se tražiti stega, čvrstina, red i snaga.
SLAVONSKI BROD - Gradonačelnik Slavonskoga Broda Mirko Duspara poslao je pismo predsjedniku Ivi Josipoviću, premijeru Zoranu Milanoviću i mjerodavnim ministarstvima zbog sve češćih prekoračenja graničnih vrijednosti sumporovodika u zraku, a od njih traži da se brže počne rješavati problem emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Bosanskome Brodu. "Tražimo da se to pitanje počne brže rješavati. Nije istina kako Hrvatska nema načina da zaustavi to onečišćenje. Od obećanja nemamo nikakve koristi. Ako se u rafineriji ne želi ulagati u obnovu, onda treba izvesti pritisak na dotok nafte u njezine pogone", smatra Duspara. Nezadovoljan je također što grad nema svojeg predstavnika u međudržavnome povjerenstvu osnovanom radi praćenja onečišćenja i rješavanja problema. Podsjeća i da se još čeka postavljanje druge postaje za mjerenje kakvoće zraka na području grada i njegove okolice. Jutros u osam sati izmjerena koncentracija sumporovodika od 39,6 ?g/m3 četvrta je po veličini koncentracija ikad izmjerena na mjernoj postaji Slavonskome Brodu, no zabrinjava i visoka koncentracija benzena, čija vrijednost u satu premašuje godišnju graničnu koncentraciju, stoji u gradonačelnikovu pismu, koje je poslao i na adresu rafinerije nafte u Bosanskome Brodu.
RIJEKA - Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor ocijenio je danas u Rijeci da su "lošom realizacijom projekta zbrinjavanja otpada, poput centra Marišćine, iznevjereni građani i budući partneri u Europskoj uniji (EU), a predsjednik ogranaka HSLS-a iz Viškova Ljubomir Jelić rekao je kako će HSLS nastojati da se s tim slučajem upoznaju mjerodavni u Europskoj komisiji. Kako je rekao Jelić, za taj projekt odobren je novac iz fondova EU-a uz obvezu da se dovrši do 2013. Jasno je da se dotad ne može dovršiti, i to zbog nesposobnosti odgovornih, te će propasti, a projekt će se za novac morati ponovno kandidirati, rekao je Jelić, dodajući kako će HSLS nastojati da se s Marišćinom upoznaju mjerodavni u Europskoj komisiji. Darinko Kosor rekao je da se u Hrvatskoj gospodari otpadom kao u 19. stoljeću te da je ovo jedina zemlja u Europi gdje se smeće zakopava. Svi ostali sortiraju otpad i od toga rade industriju, istaknuo je, dodajući da se tako čini velika šteta budućim naraštajima.
ZAGREB - Zelena koalicija, Hrvatska stranka zelenih i Zelena stranka danas su ispred vladine zgrade organizirali javni skup pod nazivom "Istina o Plominu" te su od Vlade RH zatražili da zaustavi aktivnosti vezane uz gradnju termoelektrane (TE) Plomin 3 na ugljen i pokrene izgradnju te termoelektrane na plin. "Tražimo upravni, urbanistički i građevinski nadzor te uključivanje svih drugih mjerodavnih institucija sustava, a posebno Državnog odvjetništva RH i pučkog pravobranitelja radi zaštite javnog interesa te zdravlja i života ljudi Labinštine, Istre i Kvarnera koji su ugroženi dosadašnjim i planiranim aktivnostima Vlade RH", navode Hrvatska stranka zelenih iz Zagreba i Zelena stranka iz Rijeke te Zelena koalicija u kojoj su Zeleni zajedno iz Zagreba, Zeleni Hrvatske iz Osijeka, Zeleni savez iz Pule i Agenda mladih demokrata iz Zagreba. U priopćenju poslanom nakon skupa navode da ih u vladi nisu željeli primiti pa su otišli u Hrvatski sabor, gdje su ih primili potpredsjednik Odbora za zaštitu okoliša Željko Kolar i član tog odbora Damir Rimac. TE Plomin 3 na plin je ekonomski, ekološki i zdravstveno prihvatljivija od termoelektrane na ugljen, ocjenjuju te od Vlade RH zahtijevaju da hitno djeluje uvažavajući Program prostornog uređenja RH, Prostorni plan Istarske županije te glas javnosti i struke.
ZAGREB - Hrvatski književnik i moreplovac Joža Horvat, svestrani autor koji se proslavio putopisima, a kao pisac je bio aktivan skoro do kraja života, umro je danas u 98. godini u Zagrebu, doznaje se u Hrvatskom društvu pisaca, čiji je bio član. Joža Horvat rodio se u Kotoribi 1915., studirao je pedagogiju, filozofiju i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, no zbog rata prekida studij i odlazi u partizane. Pisao je romane, pripovjetke i drame, filmske scenarije, novinske članke i radio-drame. Žanrovski raznovrstan i poetski nekanoniziran Horvatov opus povezuje tema slobode, kojoj u dnevničkim brodskim zapisima, pretočenim u putopisnu kroniku "Besa" iz 1973. i žanrovski raznolikoj, višeslojnoj autobiografskoj putopisnoj prozi "Molitva prije plovidbe (1995) pridružuje i lirsku temu mora. Djela su mu prevođena na ruski, poljski, češki, slovački, mađarski, bugarski, albanski i esperanto. Dobitnik je brojnih nagrada, među ostalim, odlikovanja Josipa Broza Tita, Nagrade za životno djelo Vladimir Nazor, a 2005. je za iznimni doprinos u književnosti i kulturi, dobio odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a godinu dana kasnije Nagradu grada Zagreba. Izraze sućuti njegovoj obitelji uputili su su predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić te bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
ZAGREB - Hrvatski državni arhiv dodijelio je status kulturnog dobra zbirci arhivske građe Hrvatske radiotelevizije, koja sadrži materijale od 1926. do 2011. godine, te dio starijeg prikupljenog gradiva. Riječ je o jedinstvenom arhivskom gradivu, osobite vrijednosti za društvena istraživanja, ali i nenadomjestivom dijelu ukupnog povijesnog i kulturnog naslijeđa Republike Hrvatske, navodi se u obrazloženju odluke. Status kulturnog dobra dobila je televizijska i radijska arhivska građa te zbirka notnih zapisa Glazbene proizvodnje, nastale djelovanjem Hrvatske radiotelevizije.
ZAGREB - Izložbom fotografija Toše Dabca iz zagrebačkog ciklusa "Tošo Dabac: (U)lice Zagreba" u utorak, 30. listopada u NO Galeriji Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) otvorit će se četvrti dani fotografije Arhiva Tošo Dabac. Predstavit će se izbor do sada manje objavljivanih fotografija Toše Dabca (Nova Rača, 2007.- Zagreb, 1970.) iz njegova bogatog opusa koji ima više od 200 tisuća negativa, izvijestio je MSU. Dabčeve urbane fotografije iz šireg vremenskog raspona od tridesetih do kraja pedesetih godina prošlog stoljeća potvđuju ga kao autora lirske kronike vlastitog grada, ističe se u najavi, te podsjeća na riječi Mladena Tudora kako je Dabac "fotograf trotoara, zanat mu je cesta, zvanje intuicija, a njegova je kamera nepodmitljiva i podčinjena vremenu". Na istom mjestu na kojem je Tošo Dabac 1940. godine osnovao fotografski atelijer, u Ilici 17, danas je Arhiv Tošo Dabac, u kojem se njegova ostavština čuva i stručno obrađuje.