„Predlažemo donošenje posebnog zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka kojim bi se napokon uspostavilo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija i policije za mjere tajnog prikupljanja podataka“, rekao je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ispred Sabora na konferenciji za novinare.
Vijeće bi, po njegovim riječima, trebalo biti apsolutno neovisno i imati otvorena vrata i u agencije i u policiju te imati pravo komuniciranja s javnošću kada to interesi nacionalne sigurnosti dozvoljavaju.
Članove vijeća, kazao je, ne bi trebali birati saborski zastupnici već Savjet za razvoj civilnog društva, hibridno tijelo između vlade i civilnog društva.
Također, mjere tajnog prikupljanja izlista telefonskih brojeva trebale bi se staviti pod pravosudni nadzor, odnosno za njihovo provođenje bi trebalo dobiti odobrenje nadležnog suda kako bi se procijenila opravdanost i neophodnost takvih zahtjeva, rekao je Bosanac.
Dodao je i kako traže da se saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost otvori za vanjske članove.
Također, po njihovom mišljenju, trebalo bi prekinuti s praksom da ministar unutarnjih poslova ujedno obavlja i funkciju člana vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost.
„Oko ove afere se pitamo u koga mi kao građani možemo imati povjerenje i tko će nam reći istinu što se dogodilo“, zapitao se Bosanac.
„Mi nemamo ništa protiv da i sigurnosne službe i policija imaju velike ovlasti jer one su im potrebne da bi mogli obavljati svoj posao“, rekao je sudski vještak za tehniku i metodologiju primjena tajnih mjera Đuro Lubura dodao je međutim kako je jedini način vraćanja povjerenje u sustav uspostava neovisnog nadzora kojeg će birati građani, a ne politika.
Ponovno se dogodilo da zadiranje u ljudska prava građana postaje predmet političkih obračuna između političkih stranaka, ocijenila je programska voditeljica Centra za mirovne studije Sandra Benčić.
„Želimo raspravu vratiti na uspostavu građanskog neovisnog nadzora nad mjerama tajnog prikupljanja podataka, kako onih koji su u domeni SOA-e tako i onih koji su u domeni rada policije“, kazala je Benčić.
„Instrumentaliziranje afere izlista telefonskih brojeva za političke obračune je bespredmetno“, ustvrdila je.
Ako već postoji volja da se se uspostavi profesionalizacija i nadzor nad radom tih službi sve političke opcije bi, kazala je, trebale konsenzusom uspostaviti učinkovit građanski nadzor.
Upitana za komentar toga što saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije danas podupro niti jednog od osam kandidata za pučkog pravobranitelja jer je vladajuća većina ocijenila da niti jedan kandidat nije dovoljno prepoznat u javnosti, Benčić je rekla kako je kriterij prepoznatosti osoba u javnosti diskrecijska procjena onih koji biraju.
„Bila sam u radnoj skupini pri izradi Zakona o pučkom pravobranitelju i upozoravali smo da ne bi trebalo staviti uvjet da pučki pravobranitelj treba biti pravnik“ kazala je dodavši kako je u Hrvatskoj malo osoba koje su pravnici, koje rade na zaštiti ljudskih prava i koji su kao takvi prepoznati u javnosti.
„Zaštita ljudskih prava nije monopol pravnika, i kada to ne bi bio uvjet dobili bi puno širi dijapazon kandidata“, poručila je.