U peticiji, koja je pokrenuta na početku pregovora u kojima posreduje OHR oko provedbe presude Ustavnog suda BiH o promjeni izbornih pravila u Mostaru, navodi se da ovaj grad treba biti grad sastavljen od više općina sukladno Ustavu Federacije BiH. Pri tome se optužuje međunarodna uprava za neravnopravan položaj Bošnjaka.
"Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH je 2004. godine ukinuo općine koje su bile sastavni dio jedinstvenog grada Mostara, nametnuo neustavni Statut i tako doveo Bošnjake u neravnopravan položaj", navodi se u pozivu za potpisivanje peticije. Precizira se da zahtjev Bošnjaka "znači organizaciju jedinstvenog grada Mostara s više općina".
Mostarski muftija Seid Smajkić pozvao je hrvatske stranke da ne svojataju Mostar kao stolni hrvatski grad dodajući da su Bošnjaci u Mostaru u diskriminirajućem položaju u odnosu na Hrvate.
Ustavni sud BiH osporio je, na zahtjev hrvatskih stranaka, odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbornih pravila u Mostaru, jer je bio neujednačen broj vijećnika koji se biraju u Gradsko vijeće iz pojedinih gradskih područja. Tako se, primjerice, iz većinskog bošnjačkog područja Jugoistok biraju trojica vijećnika iako ima tek 7.000 upisanih birača, jednako kao i u većinskom hrvatskom području Jugozapad, gdje ima 30.000 birača. Zbog toga što su poništene odredbe o izborima jedino u Mostaru početkom listopada nisu održani održani lokalni izbori. Međunarodna uprava je u međuvremenu započela pregovore kako bi se postigao dogovor o promjeni izbornih pravila za Mostar.
U okviru Washingtonskog sporazuma o uspostavi hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH 1994., a zatim i u Daytonskom sporazumu 1995. godine, dogovoren je ustroj grada Mostara sa šest općina. To je bio sastavni dio prijelaznog Statuta grada Mostara kojega je 2004. godine preinačio tadašnji Visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown. Umjesto šest općina grad Mostar je ustrojen kao jedinstvena općina sa šest gradskih područja s kojih se biraju vijećnici za gradsko vijeće.