ZAGREB - Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja članica EU u četvrtak bi na sastanku u Luxembourgu trebali razgovarati o prihvaćanju "sigurnosne klauzule" koja omogućuje ponovno uvođenje viza u određenim okolnostima, što je već izazvalo burne reakcije u zemljama na koje bi se to odnosilo, Srbiji i Makedoniji, ali i organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Europska unija odredila je u prosincu 2009. da se bezvizni režim proširi i na Srbiju i Makedoniju, no u međuvremenu je broj osoba iz tih zemalja koje stižu na Zapad i traže politički azil toliko porastao da su se pobunile neke članice EU, prije svih Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Švedska. Na inicijativu tih zemalja raspravljat će se o mogućnostima ponovnog uvođenja viznog režima u schengenskom prostoru u kojem je većina zemalja EU, ali i Švicarska i Norveška kao nečlanice. Stručnjaci upozoravaju da nijedna zemlja EU ne može jednostrano suspendirati bezvizni režim, ali postoji mogućnost usvajanja mehanizma koji je Europska komisija predložila u svibnju 2011. kojim je predviđeno kako se države po hitnom postupku mogu skinuti s bijele 'schengenske liste' ako se broj zahtjeva za azil naglo poveća". Srbija je po broju tražitelja azila na istoj ravni s Irakom i Afganistanom, a više od šest tisuća Srba i Makedonaca koji su azil zatražili u Njemačkoj brojem su premašili čak i Afganistance, potaknuvši zgražanje njemačkih poreznih obveznika, iscrpljenih golemim bremenom koji Njemačka podnosi u borbi protiv dužničke krize u eurozoni.
MOSTAR - Srpski član BiH Predsjedništva Nebojša Radmanović ocijenio je u srijedu nedržavničkim i nepredsjedničkim ponašanjem istup predsjedatelja BiH Predsjedništva Bakira Izetbegovića koji je kritizirao srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića zbog njegove ocjene da BiH polagano nestaje. "Nažalost, predsjedatelj Izetbegović nastupio je neprimjerenim riječima, koje praktično mogu prekinuti odnose sa Srbijom, a da sve to nije bio službeno stajalište Predsjedništva BiH", izjavio je Radmanović za medije u BiH. Dodao je da je očekivao kako će ovaj sastav Predsjedništva BiH umjesto konflikata, raditi na unapređenju dobrosusjedskih odnosa. Dodik je pak poručio Izetbegoviću da svojim istupima ne predstavlja Srbe, niti državu BiH. "Republika Srpska nije birala Izetbegovića, on nije predstavnik Republike Srpske niti ima pravo govoriti u ime građana BiH, jer je on isključivo bošnjački član Predsjedništva BiH“, rekao je Dodik.
MOSTAR - Potpredsjednik HDZ-a BiH i predsjednik kluba ove stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Marinko Čavara rekao je u srijedu je da će parlamentarna većina koja je na državnoj razini isključila SDA iz vlasti provesti identičnu rekonstrukciju vlasti u Federaciji BiH te da će dva HDZ-a ući u vladu entiteta unatoč očekivanim opstrukcijama stranaka koje ne žele napustiti vlast. "U parlamentu ćemo dobiti potporu od dvije trećine zastupnika i pokrenuti inicijativu za smjenu Živka Budimira s mjesta predsjednika Federacije BiH koji blokira novu parlamentarnu većinu da preuzme vlast", rekao je Čavara za medije u Mostaru. Po njegovim riječima Budimir nema nikakva razloga za raspuštanje parlamenta o čemu se u medijima špekulia osim za ispunjavanje želja SDA koja se nastoji po svaku cijenu zadržati u vlasti.
BEOGRAD - Bivši predsjednik Srbije i lider najjače oporbene Demokratske stranke (DS) Boris Tadić spreman je povući se iz stranačke izborne utrke i poduprijeti kandidaturu svog najjačeg oponenata - Dragana Đilasa te mu prepustiti vođstvo u DS-u, izvjestili su u srijedu navečer srbijanski mediji. Ostane li Tadić pri nakani koju je večeras priopćio u razgovoru s glavnim urednicima vodećih srbijanskih medija riješio bi se višednevni tihi rat koji traje među dvojicom pretendenata na mjesto šefa DS-a nakon teškog poraza koji je ta stranka pretrpjela na svibanjskim izborima, a Boris Tadić osobno izgubio od aktualnog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića. Istovremeno, bio bi to, ocjenjuju analitičari u Beogradu, “vjerojatno najbezbolniji način da se sačuva stabilnost ozbiljno poljuljane unutarnje strukture DS-a”. Predsjednik DS-a Boris Tadić spreman se uz određene uvjete povući iz izborne utrke i na predstojećim stranačkim izborima poduprijeti kandidaturu aktualnog gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa za novog šefa stranke, javljaju mediji u Beogradu, navodeći da je Đilas “pozdravio Tadićevu gestu”. No, Tadić pritom ima nekoliko eksplicitnih uvjeta.
NEW YORK - Povodom Dana Ujedinjenih naroda glavni tajnik te organizacije, Ban Ki-moon, je u srijedu pozvao pojedince i međunarodnu zajednicu da ponovno iskažu svoju predanost građenju boljeg svijeta, izvijestio je UN-. "Proživljavamo razdoblje dubokih potresa, tranzicije i preobrazbe. Nesigurnost, nejednakost i netolerancija se šire. Globalne i nacionalne institucije stavljene su na kušnju", rekao je Ban u svojoj poruci. "S toliko toga u pitanju Ujedinjeni narodi moraju držati korak u cijelom spektru svojih aktivnosti, miru, razvoju, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava, poboljšanju položaja žena i mladih u svijetu". "Na ovaj Dan UN-a potvrdimo našu osobnu predanost i našu kolektivnu odlučnost da živimo i skladu s idealima Povelje Ujedinjenih naroda i gradimo bolji svijet za sve", poručio je čelnik UN-a.
MOSKVA - Ruska je oporba u srijedu pozvala predsjednika Vladimira Putina da prestane proganjati svoje političke protivnike i rekla da ruske vlasti pribjegavaju izravnom i neizravnom pritisku na ljude koje smatraju prijetnnjom. Izjava novoosnovanog oporbenog tijela uslijedila je nakon uhićenja aktivista kojega su vlasti optužile za urotu za poticanje nereda dok njegovi podržavatelji kažu da je bio otet, mučen i prisiljen dati lažan iskaz. "Ruske su se vlasti okrenule metodama izravnog fizičkog pritiska nad svojim protivnicima što je otvoreno kršenje odredbi ruskog i međunarodnog zakona", reklo je u izjavi oporbeno Vijeće za koordinaciju. "Zahtijevamo da državne vlasti i sam Vladimir Putin prekinu praksu vršenja pritiska nad podržavateljima oporbe". Vijeće su izabrale pristalice ruske oporbe na glasovanju putem interneta ranije ovoga mjeseca a zaduženo je organizirano se suprotsatviti Putinu koji je u svibnju počeo šestogodišnji predsjednički mandat. U glasovanju je sudjelovalo više od 81.000 ljudi.
WASHINGTON - Dvije godine nakon što je virus Stuxnet napao njegov nuklearni program, Iran se sve više okreće informatičkom ratovanju, u okolnostima rastućeg i sve intenzivnijeg sukoba sa zapadnim neprijateljima, javljaju agencije i mediji. Dok je prijetnja izravnog izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja u posljednje vrijeme oslabila, vlast u Teheranu izložena je sve većem pritisku međunarodnih sankcija, padu vrijednosti domaće valute i rastućem nezadovoljstvu građana. I dok se čini kako obje strane žele izbjeći otvoreni sukob, cyber napadi nude prostor da se bez velikog rizika uzvrati udarac, navodi Reuters. Informatički stručnjaci ističu kako je teško sa sigurnošću potvrditi izvor napada, ali američka vlada i privatni eksperti za sigurnosti kažu kako postoje dokazi o umiješanosti Irana u niz informatičkih napada prošle godine. Među najozbiljnijima su napadi na američke banke, uključujući Citigroup i Bank of America, kako i onaj na saudijsku naftnu tvrtku Aramco koji je uništio 30.000 računala.
WASHINGTON - Sjedinjene Države podnijele su građansku tužbu protiv Bank of America zbog prodaje tisuća loših hipotekarnih kredita koji su kasnije pali na teret banaka Fannie Mae i Freddie Mac i nanijeli štetu od više od milijardu dolara. Državni odvjetnik Preet Bharara na Manhattanu rekao je da je spletku, poznatu kao "Hustle", 2007. izmislio Countrywide Financial Corp kojeg je Bank of America kupila iduće godine i trajala je do 2009. Dodao je kako je plan namjerno osnovan radi brzog izdavanja zajmova bez provjere njihove kvalitete i da je rezultirala "bezbrojnim" ovrhama. To je prvi put da američko ministarstvo pravosuđa podnosi građansku tužbu zbog prevare s hipotekarnim kreditima prodanima Fannie Mae i Freddie Mac, bankama koje se bave izdavanjem hipotekarnih kredita.
ŽENEVA - Paul Kurtz, vodeći američki filozof koji je svoj život posvetio borbi protiv predrasuda spram ljudi koji odbacuju vjeru u Boga i promicanju ateističkog stajališta, umro je ovoga vikenda u 87. godini života. Sekularni humanistički Center for inquiry (CFI), koji je osnovao 1991., priopćio je da je nekadašnji profesor sveučilišta u Buffalu, koji je kao mladi vojnik pomogao oslobađanju logora Dachau 1945., umro prošlog vikenda u Amherstu, u državi New York. "On je bio jedan od najutjecajnijih osoba humanističkih i skeptičnih pokreta od kraja šezdesetih godina sve do prvog desetljeća 21. stoljeća", stoji u osmrtnici koju je objavio CFI. Kurtz, rođen u nerwyorškoj židovskoj obitelji 1925., napisao je ili uredio više od 50 knjiga o etici bez religije, kritika religije i paranormalnog te o skepticizmu.