ZAGREB - Većina klubova zastupnika u Hrvatskom sabor sinoć je podržala paket poljoprivrednih zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU, no dio sudionika u raspravi zamjerio je što je rasprava o tako važnoj temi stavljena na dnevni red tek u kasnim večernjim satima. "Raspravljamo u mraku o poljoprivrednim zakonima kao što je i hrvatska poljoprivreda doživjela svoj sumrak", ustvrdio je Igor Češek (Klub HDSSB-a) pitajući se nije li se moglo o tome raspravljati tijekom prijepodnevnoga saborskog zasjedanja. S njime se složila i Nansi Tireli (Klub Laburista) koja je rekla kako bi važne teme trebale biti u jutarnjim satima kada je više zastupnika u sabornici, s obzirom na to da ih je večeras tek 17. "Nije nas malo, nas je dovoljno, sabornica je potpuno regularna, a zainteresiranost saborskih zastupnika iznadprosječna", odgovorio joj je predsjedavajući Hrvatskog sabora Josip Leko. Petar Čobanković (Klub HDZ-a) u objedinjenoj je raspravi o izmjenama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Prijedlogu zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i prijedlog izmjena Zakona o poljoprivredi ustvrdio kako je poljoprivreda dobro ispregovarano područje i pokazatelj dobrog završetka pregovora. Izmjenama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda bi se trebala osigurati detaljnija razrada mjera uređenja tržišta, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Vezano uz sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, vlada odlukom može propisati posebne interventne mjere za proizvode iz pojedinih sektora, pojasnio je dodavši kako se također provodi i priznavanje proizvođačkih i sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda. Također, naglasio je, definira se i uloga Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u odnosu na provedbu sustava proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka. Zakonom se također detaljnije propisuje prikupljanje podataka i izvješćivanje o cijenama poljoprivrednih proizvoda, a posebno mjere administrativne kontrole i kontrole na terenu.
ZAGREB - Hrvatski sabor danas će rad nastaviti raspravom o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poticanju zapošljavanja kojim se predlaže redefiniranje pojma nezaposlene osobe bez radnog iskustva, kako bi se omogućilo stručno osposobljavanje i osobama koje su ostvarile više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju, što po sadašnjem zakonu nije bilo moguće. Nezaposlenom bi se osobom, u tom smislu, smatrala osoba koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima vodi duže od trideset dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, bez obzira na ukupno ostvaren staž mirovinskog osiguranja. Time se, dakle, skraćuje vrijeme vođenja u evidenciji s devedeset na trideset dana, te se ograničenje od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju zamjenjuje ograničenjem od jedne godine staža u zvanju za koje se nezaposlena osoba obrazovala i to bez obzira na ukupno ostvareni staž u mirovinskom osiguranju. Također, poručuju iz vlade, postoji potreba propisivanja stručnog osposobljavanja duljeg od 24 mjeseca zbog struka u kojima je trajanje pripravničkog staža propisano do 36 mjeseci.
LOVAS - U spomen na 18. listopada 1991., kada su u minsko polje na ulazu u Lovas, pripadnici JNA, nasilno potjerali 51 Hrvata, od kojih je smrtno stradao 21, a 14 je ranjeno, sinoć su duž ceste od središta Lovasa do nekadašnjeg minskog polja zapaljeni lampioni. Akciju "Upalimo svijeću za žrtve Lovasa - da ih nikada ne zaboravimo" pokrenuli su općinski odbor HDZ-a Lovas, u suradnji s Mladeži HDZ-a Lovas i Zajednicom žena "Katarina Zrinski", a podržali su je brojni mještani Lovasa zapalivši lampione duž oko dva kilometara duge ceste kojom je od mjesta zatočenja - nekadašnje radionice Poljoprivredne zadruge Lovas - pa do minskog polja, 18. listopada 1991. godine vođen 51 Hrvat iz tog mjesta. U spomen na njihovo stradanje, danas će se kod križa na mjestu nekadašnjeg minskog polja položiti vijenci i zapaliti svijeće.
ZAGREB - Pod naslovom "Indijski pisci u Hrvatskoj" sinoć su u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatskog društva pisaca (HDP) predstavljeni književnici Sitanshu Yashaschandra, Sri Ranajit Das i Nath Choudhuri. Na upit o specifičnostima pisanja na gudžaratskom jeziku Yashaschandra je usporedio razvoj književnoga pisanja s onim u Europi, kad se do pojave Dantea pisalo na latinskom, a nakon njega na narodnim jezicima. U Indiji se do 12., odnosno 13. stoljeća pisalo na sanskrtu, a onda su prevladali izvorni jezici, rekao je dodavši kako je na gudžaratskom jeziku pisao Mahatma Gandhi, a tek onda se prevodilo na druge jezike. Na književnost u Indiji još od antike postoji grčki utjecaj, podsjetio je dodavši kako je roman krenuo na svoj književni put iz Indije preko Arapa, koji su ga proširili u Španjolsku pa se on odatle proširio Europom. Istaknuo je kako Indija otvara svoje prozore svim utjecajima i dodao kako, unatoč tomu nikom ne da da ju obori. Pjesnik na bengalskom jeziku Sri Ranajit Das istaknuo je kako se u Indiji modernizam javlja 30-ih godina prošloga stoljeća, kad je skupina pjesnika prekinula s Tagorovom književnom tradicijom. Književni kritičar Nath Choudhuri rekao je da je indijska književnost svojevrsno jedinstvo u raznolikosti jer, kako je rekao, ako gledate, onda vidite samo raznolikost. "Ako pak gledate raznolikost, onda vidite jedan kanal koji teče u ovoj zemlji", rekao je.
KARLOVAC - U okviru obilježavanja 200. obljetnice rođenja hrvatske književnice, ilirkinje Dragojle Jarnević (1812.-1875.) sinoć su u Gradskom muzeju u Karlovcu održana dva predavanja: o mjestu Dragojle Jarnević u hrvatskoj književnosti i o značaju njezinog dnevnika koji, osim što ju ocrtava kao osobu, predstavlja i kroniku vremena s političkim, kulturnim i općedruštvenim promjenama. Ravnateljica Muzeja Hrvojka Božić naglasila je da je polovinom 19. stoljeća, u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, Dragojla Jarnević svojim spisateljskim radom i javnim djelovanjem "iskočila je iz tadašnjih društvenih okvira" jer uloga žene tada nije bila ni da stvara književnost niti da javno djeluje. Osim pjesama, napisala je 15-ak pripovjedaka i tri drame, koje nikada nisu izvedene, ali i roman "Dva pira" te "Dnevnik", društvenu kroniku s literarnom vrijednošću, od 1833. do 1874. godine, gdje je ujedno vidljiv i Dragojlin razvoj poznavanja hrvatskog jezika, budući da joj je materinji jezik bio njemački, navela je Božić napominjući kako je Dragojla Jarnević, oduševljena ilirizmom, počela učiti hrvatski jezik.
ZAGREB - I ove godine pod pokroviteljstvom Grada Sinja i Splitsko – Dalmatinske županije od 21. do 25 listopada u Sinju će se treći put održati Festival znanosti - Sinj na kojemu će sudjelovati velika imena hrvatske i svjetske znanosti.
U Sinj dolaze ugledni znanstvenici poput Daniela Denegrija, jednog od vodećih stručnjaka u CERN-u koji će Sinjanima i njihovim gostima ekskluzivno otkriti sve tajne lova na Božju česticu, Miroslava Radmana, svjetski priznatog člana Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Đurđice Ugarković i Slobodana Vukičevića, članova najuglednije Europske asocijacije European Molecular Biology
Organization čija su istraživanja pronijela Hrvatsku znanost na svjetskoj razini, a profesor Vukičević dobitnik je najvećeg projekta Europske komisije vrijednog 6 milijuna eura.
Na festivalu će sudjelovati i jedan od najperspektivnijih mladih znanstvenika u Hrvatskoj Tomislav Domazet – Lošo, dobitnik brojnih nagrada, akademik Vladimir Paar po čijim su knjigama fiziku učile brojne generacije, Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Center for Inquiry (CFI) za Hrvatsku, prestižne svjetske organizacije za promociju kritičkog mišljenja i drugi ugledni sudionici.