Njih ukupno osam pokušalo je odgovoriti na pitanja članova Odbora o tome zašto misle da su najbolje osobe za tu funkciju, o prioritetima Ureda pučkog pravobranitelja ali i na pitanja kao što su legalizacija prostitucije, prava homoseksualaca na brak ili posvajanje djece.
Među kandidatima koji su se odazvali pozivu ima i onih koji su već radili ili pak još rade u resoru pučkog pravobranitelja, kao što je to primjerice Malčićev zamjenik Dejan Palić ili pak Marta Vidaković Mukić koja je od 1996. do 2004. bila zamjenica nekadašnjeg pravobranitelja Ante Klarića te Silvija Arko Gorski koja od 2003. radi kao savjetnica u Uredu pučkog pravobranitelja.
Među kandidatima je i aktualna pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je na tu dužnost stupila krajem prošle godine te odvjetnik i nekadašnji HSLS-ov zastupnik u Županijskom domu Sabora od 1993. do 1997. Marko Lapaine, koji je prošle godine zatvorio odvjetnički ured s namjerom da bude javni ovršitelj, što nije realizirao jer je javnoovršiteljska dužnost ukinuta.
Kandidirale su se i sutkinje Lana Peto Kujundžić i Renata Žličarić te odvjetnica Marija Pujo Tadić.
Većina kandidata složila se oko toga kako je funkcija pučkog pravobranitelja u javnosti ostala neprepoznata.
Silvija Arko Gorski istaknula je kako bi Zakon o pučkom pravobranitelju trebalo poboljšati jer je donešen ishitreno i bez šire javne rasprave.
Za Marka Lapaina funkcija pučkog pravobranitelja trebala bi se pokazati u onim slučajevima gdje je pravda zadovoljena, ali nije postignuta pravednost.
Kao pučki pravobranitelj bar bi dva-tri puta mjesečno bio u područnim uredima u Splitu ili Osijeku, kazao je.
Višnja Ljubičić je na pitanje kako bi normativno riješila prostituciju u Zagrebu odgovorila: „Apsolutno je zabranila!“ Dometnula je kako je u zemljama, u kojima je legalizirana, prostitucija bila u stalnom porastu, kao i trgovina ženama i djecom.
Istog je mišljenja bila i Lana Peto Kujundžić koja je poručila kako žensko tijelo nije nešto što se može legalizirati.
Renata Žličarić na pitanje o seksualnim i rodnim manjinama poručila „kako nema ništa protiv nijedne seksualne orjentacije“ dodavši međutim kako misli da nemaju što to naglašavati.
Marija Pujo Tadić, upitana o pravima na brak i posvajanje djece homoseksualaca, rekla je kako u principu jest za to. „Svatko u društvu ima pravo na svoje opredjeljenje“, poručila je.
Upitana o sredstvima za Ured pravobranitelja rekla je kako bi aplicirala za sredstva iz EU fondova ili IPA-e.
Marta Vidaković Mukić obrušila se na instituciju pučkog pravobranitelja rekavši kako je ta institucija „danas na niskim granama“. Po njezinim riječima trebao bi se dosljedno provoditi Zakon o pučkom pravobranitelju – od uvjeta za izbor osobe za tu funkciju do unutarnjeg ustrojstva ureda.
Predsjednik Odbora Furio Radin najavio je kako će Odbor sutra dati svoje mišljenje o predstavljenim kandidatima.
Od Malčićevog nasljednika među ostalim se očekuje da posljednjih pet godina nije bio pripadnik političke stranke, da je pravne struke i da "u javnosti uživa ugled visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prva i sloboda", kao i da ima najmanje 15 godina radnog iskustva u struci.
Ovo je prvi puta da se pučki pravobranitelj bira po novom Zakonu o pučkom pravobranitelju iz lipnja ove godine, a birat će ga većinom glasova zastupnici u Hrvatskom saboru, na vrijeme od osam godina uz mogućnost ponovnog izbora.