Udruga Franak, koja ima 6500 članova, smatra kako predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju te izmjene Zakona o ovršnom postupku, koje je u međuvremenu predložilo nadležno ministarstvo, ne jamče da će potrošači biti adekvatno zaštićeni.
Ovom ponovljenom zamolbom za žurni sastanak iz Udruge Franak još jednom ističu da, iako je prošlo već 14 mjeseci od kulminacije problema korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, nisu prestali računati na aktivno uključivanje Vlade u rješavanje tog problema.
Pritom napominju kako se nadaju da mogućnost konstruktivnog razgovora i rada s ministarstvima financija i gospodarstva te HNB-om "neće biti zamijenjena brzopletim mijenjanjem zakona u hitnoj proceduri bez javne rasprave".
Navode kako je Hrvatska jedina zemlja u okruženju u kojoj je podignuta i prihvaćena prva kolektivna tužba za zaštitu interesa potrošača korisnika kreditnih usluga, što je, smatraju u Udruzi Franak, dokaz da se dozvolilo da manjkav Zakon o kreditnim institucijama i sramotno loš nadzor bankarskog sektora dovedu korisnike kredita s valutnom klauzulom u francima do toga da zaštitu traže od nadležnog suda.
Ističu kako su "građani posebno ogorčeni dosadašnjim ponašanjem Vlade od koje su očekivali da će problem, koji se tiče više od 120.000 hrvatskih obitelji, rješavati brže iskazujući veću dozu moralno socijalne osjetljivosti i odgovornosti".
"U proteklih osam mjeseci, koliko je na vlasti, Vlada nije učinila niti jedan mali korak ka rješavanju problema korisnika spomenutih kredita koji su dovedeni do ruba egzistencije i osobnog bankrota zbog nepostojanja adekvatne zakonske regulative koja bi spriječila nepošteno i društveno neodgovorno ponašanja poslovnih banaka", navode iz te udruge.
Podsjećaju kako je istraživanje (koje je u veljači ove godine provela dr. Petra Rodik) o kreditnoj zaduženosti i padu životnog standarda pokazalo alarmantne podatke. Povećanje kreditnih anuiteta, koje je veće od 50 posto, opteretilo je kućne budžete građana do te mjere da njih 35 posto troši 50 do 75 posto svojih ukupnih prihoda na podmirenje kreditnih rata, 22 posto troši više od 75 posto, a 10 posto njih troše više od prihoda kućanstva. Istodobno ovrhe nad nekretninama su u vrtoglavom porastu, ističu iz Udruge Franak i napominju kako su problemom nemogućnosti otplate kredita posebno pogođene mlade obitelji koje su se nastojale stambeno osamostaliti sredinom prošlog desetljeća.