UJEDINJENI NARODI
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Chaterine Ashton izjavila je u četvrtak u New Yorku da su velike sile razgovarale o potrebi da Iran poduzme hitnu akciju vezanu uz objašnjenja o svom kontroverznom nuklearnom programu. "Naširoko smo razgovarali o potrebi da Iran poduzme hitnu akciju vezano uz njegov nuklearni program", rekla je Ashton. "Ja ću, nakon tog sastanka, preuzeti kontakt s Iranom kako bi se nastavio taj proces", dodala je. Po njezinim riječima, o tome je raspravljala skupina 5+1, odnosno pet stalnih članica Vijeća sigurnosti (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska) i Njemačka koje su razmotrile prošlotjedne razgovore s glavnim iranskim pregovaračem Saddom Jalilijem u Istanbulu. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius izjavio je tim povodom kako je skupina potpuno jedinstvena oko tog pitanja. Zapad i Izrael sumnjiče Iran da pod svojim civilnim nuklearnim programom, navodno razvijanim u mirnodopske svrhe, zapravo razvija vojni nuklearni program, što Teheran kategorički niječe. Pregovori s Iranom skupine 5+1 su na mrtvoj točki, nakon što je njihov posljednji krug u lipnju u Moskvi propao. Sastanak skupine 5+1 uslijedio je nakon energičnog zahtjeva izraelskog ministra vanjskih poslova Benjamina Netanyahua pred Općom skupštinom UN-a da se za Iran utvrdi "jasna crvena linija" vezano uz njegov nuklearni program.
BEOGRAD
Bilo bi dobro da gay parada u Beogradu bude održana, ustvrdio je u četvrtak predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić dodavši da su u tijeku sigurnosne procjene vezane uz mimohod koji bi se trebao održati 6. listopada. "Obratio sam se sigurnosnim službama da mi pošalju izvješća i svoje procjene. Javni skupovi su slobodni, osim ako ne postoje sigurnosni razlozi", istaknuo je Dačić odgovarajući na zastupnička pitanja u srbijanskom parlamentu te dodao kako smatra da bi bilo dobro da gay pride bude održan. Kako su izvijestili srbijanski elektronički mediji, Dačić je rekao kako vlada neće dopustiti da skupine koje prijete zbog održavanja gay parade izazovu nasilje. "Ima puno razloga i za i protiv održavanja gay parade. Prvo - najveći broj građana sigurno ne podupire održavanje parade, ali nikome ne dajemo za pravo ni da prijeti nasiljem, to se ne smije tolerirati. Tko je dao za pravo bilo kojoj organizaciji da govori kako se nešto može ili ne može održati u Beogradu?", upitao je Dačić istaknuo kako vlada to neće dopustiti niti će se prestrašiti prijetnji nasiljem. Dačić je ponovio kako da ne smatra da je održavanje gay parade uvjet za ulazak u Europsku uniju dodajući da postoje zemlje koje su se više od Srbije primakle europskim integracijama, poput Crne Gore, koje nisu održale takav mimohod. Desničarski pokret "Dveri" uputio je prije dva dana predsjedniku države Tomislavu Nikoliću otvoreno pismo sa zahtjevom da se ogradi od Parade ponosa i stane na stranu građana Srbije koji se protive održavanju te manifestacije u Beogradu.
LJUBLJANA
Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, protiv kojega je u četvrtak pokrenuta opsežna istraga zbog sumnji za gospodarski kriminal i korupciju u vezi s gradnjom sportsko-trgovačkog centra Stožice, izjavio je da se ne osjeća krivim te da neće odstupiti ni kao gradonačelnik ni kao predsjednik stranke Pozitivna Slovenija (PS), koja je osvojila najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima prošle godine. "Ja sam potpuno miran, policija je postupala korektno i neka svoj posao dovrši", rekao je Janković u razgovoru za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije u četvrtak kasno navečer. Što se tiče sumnji da je prilikom gradnje sportsko-trgovačkog centra koji se izvodio u javno-privatnom partnerstvu ljubljanske općine i privatne tvrtke Grep, Janković je rekao da je nelogična sumnja da je nezakonitim transakcijama oštećena gradska općina Ljubljana koja je dobila taj objekt po povoljnoj cijeni i da je novac pretočen u privatne džepove kad se zna da je Grep "pred stečajem". Janković je to što su opsežnu policijsku istragu uključeni i njegovi sinovi Jure i Damijan nazvao "pritiskom" navodeći da s projektom Stožice nisu bili povezani. Na pitanje ne bi li bilo prikladno da zbog istrage dade ostavku na mjesto gradonačelnika, Janković je rekao da to neće učiniti i da u tome ima potporu suradnika u općini i članova stranke. Ministar unutarnjih poslova Vinko Gorenak odbio je, u razgovoru za Slovensku tv, mogućnost da istraga protiv Jankovića ima političku pozadinu i rekao da će uslijediti i niz drugih postupaka protiv odgovornih za gospodarski kriminal. Slovenski mediji, pozivajući se na neslužbene izvore, navode da policija osim sumnje u zloporabu ovlasti, korupciju i štetu nanesenu ljubljanskoj općini pri gradnji centra Stožice, vodi i istragu oko tvrtki Jankovićevih sinova na Cipru i mogućim nezakonitim transakcijama te oko poslova tvrtki povezanih s Jankovićem. Policija je potvrdila da je nakon ispitivanja osim Jankovića na slobodu pustila i njegova dva sina, a također i ostale tri osobe povezane sa istragom koja se nastavlja.
ANKARA
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan optužio je u četvrtak navečer u razgovoru za privatni tv-kanal NTV Francusku i Njemačku da ne pomažu Turskoj u borbi protiv kurdskih separatista Radničke stranke Kurdistana (PKK). "Zapad ne želi da riješimo taj problem. Jasno govorim, Njemačka to ne želi, Francuska to ne želi i one nam ne pomažu po tom pitanju", rekao je Erdogan. "Skandinavske zemlje bez ograničenja primaju PKK", također je kazao Erdogan i optužio ih da ne izručuju čelnike pokreta protiv kojih se vode procesi u Turskoj. "S jedne starne te zemlje se izražavaju pred Europskom unijom i stavljaju PKK na svoje popise terorističkih organizacija, a s druge dozvoljavaju njihovim predstavnicima da se slobodno kreću po njihovim zemljama", inzistirao je šef turske vlade. Erdogan je ponovio u četvrtak navečer da je spreman na pregovore s PKK, koju Turska, SAD, i EU smatraju terorističkom organizacijom. Posljednjih godinu dana intenzivirali su se sukobi između PKK i turske vojske.
BARCELONA
Regionalni katalonski parlament je velikom većinom u četvrtak potvrdio održavanje referenduma o samoodređenju te velike regije na sjeveroistoku Španjolske nakon prijevremenih izbora 25. studenoga. "Parlament Katalonije utvrđuje potrebu naroda Katalonije da slobodno i demokratski odredi zajedničku budućnost i traži od regionalne vlade da organizira referendum", stoji u tekstu koji je u četvrtak potvrđen s 84 od 131 glasa. Sazivanje referenduma nije u skladu sa španjolskim Ustavom, odvratila je u četvrtak glasnogovornica vlade Soraya Saenz de Santamaria. Odlukom regionalnih zastupnika okončana je trodnevna politička rasprava u Kataloniji koja je počela objavom prijevremenih izbora, dvije godine prije predviđenog datuma. Španjolski predsjednik Mariano Rajoy odbio je pregovarati o većoj proračunskoj samoupravi Katalonije na što ga je regionalni predsjednik Artur Mas optužio da je "prokockao povijesnu priliku".
MOSTAR
Pripadnici državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u BiH uhitili su u četvrtak policijskog službenika MUP-a Županije Sarajevo pod sumnjom da je bio pomagač zločinačke organizacije, priopćila je SIPA. Policijski službenik kojemu nije otkriven identitet uhićen je u sklopu akcije Lutka, koja je sredinom rujna započela u toj državi, zbog sumnje da je tijekom 2006. godine pružao pomoć zločinačkoj organizaciji Darka Eleza sudjelujući u nabavci oružja i vojne opreme kojim su izvršena teška kaznena djela na teritoriji BiH. Iz SIPA-e navode da se istraga u ovoj velikoj akciji nastavlja punim intenzitetom te se očekuje da će vrlo brzo rezultirati rasvjetljavanjem i dokumentiranjem novih kaznenih djela koja su počinjena na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH Goran Zubac ranije je rekao da je akcijom "Lutka" uzdrmana najjača zločinačka organizacija u BiH i najavio da će trajati najmanje dvije godine.
KAIRO
Skupina liberalnih i ljevičarskih političara u Egiptu najavila je da će izaći iz tijela zaduženog za izradu novoga ustava ako se ne riješe njihove primjedbe koje se tiču sadržaja ustava koji je, tvrde oni, pod utjecajem islamista. Ustav, na čijoj izradi radi 100-člana skupština, trebao bi biti kamen temeljac novoga demokratskog Egipta nakon prošlogodišnjeg svrgavanja autoritarnog predsjednika Hosnija Mubaraka. Uspješna izrada ustava smatra se demokratskim testom nove islamističke vlade, uključujući i predsjednika Mohameda Mursija. Tijekom zatvorenog sastanka u četvrtak, tri bivša predsjednička kandidata i čelnici nekoliko neislamističkih stranaka najavili su da su spremni napustiti skupštinu. Tvrdeći da se zbog utjecaja islamista ustav može pretvoriti u prepreku građanskim i ljudskim slobodama, oni su zaprijetili da će idućega tjedna izaći iz skupštine i organizirati prosvjede ako se ne rješe njihova zabrinutost. Liberali se posebno protive prijedlogu da se sunitskom sveučilištu Al-Azhar daju ovlasti slične Vrhovnom vijeću, odnosno ovlast arbitriranja u slučaju kada su zakoni u suprotnosti s šerijatskim pravom. Egipat bez novoga ustava ne može održati nove parlamentarne izbore, a Mursi bi zadržao zakonodavne ovlasti.