LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji boravi u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, ponovo je izrazio skepsu glede mogućnosti da se pitanje Ljubljanske banke riješi na ekspertnoj razini, pri čemu je hrvatsku stranu okrivio za "stalno mijenjanje stajališta" o tom pitanju, prenosi u četvrtak Slovenska tiskovna agencija STA. "Imam osjećaj da hrvatska strana ne pokazuje mnogo spremnosti da se to pitanje riješi", rekao je Erjavec u New Yorku, komentirajući novinarima dosadašnja dva sastanka dvaju eksperata za pitanje Ljubljanske banke, hrvatskog financijskog stručnjaka Zdravka Rogića i slovenskog Franceta Arhara.
"Moram reći da Arhar vrlo korektno obavlja svoju zadaću, no problem je u stalnoj promjeni stajališta hrvatske strane. Na prvom sastanku imali su jedna stajališta, na drugom sasvim različita, tako je teško razgovarati", rekao je Erjavec koji dosadašnje razgovore na ekspertnoj razini ocjenjuje sasvim drukčije od hrvatske strane.
"Hrvatska ministrica govori da pregovori dobro teku i da je optimistična. No, ja znam što se događa, nisam optimist i mislim da je dobro što sam na to javno upozorio", rekao je Erjavec. Dodao je da sada čeka kakav će biti rezultat trećeg sastanka Arhara i Rogića, koji se ponovo sastaju idućeg tjedna u Sloveniji. "Ne bude li konstruktivnosti, onda taj projekt nema puno mogućnosti da se njime dođe do obostrano prihvatljivog rješenja", ocijenio je slovenski šef diplomacije.Dodao je da su se za odvijanje dijaloga s Hrvatskom u New Yorku zanimali i njegovi strani sugovornici, te da im je rekao kako se stvar ne odvija prema očekivanjima Slovenije.
Erjavec je zanijekao da ga zbog povezivanja Ljubljanske banke i ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om proziva Bruxelles, što su po njegovim riječima pretjerivanja s kojima izlaze mediji u Hrvatskoj. "Hrvatski mediji pretjeruju sa svojim pisanjem o kritikama Slovenije u Bruxellesu", ustvrdio je Erjavec.
BEJRUT
Najmanje je 305 osoba, većinom civila smrtno je stradalo u srijedu u nasilju koje bjesni Sirijom, što je najveći broj žrtava u godinu i pol dana koliko traje sukob, izvijestio je u četvrtak sirijski oporbeni Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu. "Riječ je o najvećem zabilježenom broju smrtno stradalih u samo jednome danu od ožujka 2011. Brojka se odnosi samo na identificirane žrtve, a kad bismo ih uspjeli prebojati sve, bilanca bi sigurno bila puno veća", rekao je šef Opservatorija, Remi Abdel Rahmane. Među 305 ubijenih, civila je 199, navodi Opservatorij koji podatke temelji na informacijama dobivenim od liječnika i boraca s mjesta događaja.
ADDIS ABEBA
Sudan i Južni Sudan u srijedu su postigli dogovor u sigurnosti granica koji će omogućiti nastavak izvoza nafte iz Južnog Sudana preko teritorija sjevernog susjeda, objavili su glasnogovornici obiju strana. Čelnici tih dviju susjednih afričkih zemalja postigli su sporazum nakon četiri dana intenzivnih pregovora u etiopskom glavnom gradu Addis Abebi, rekla su oba izaslanstva. Sudanski predsjednik Omar Hasan al-Bašir i njegov kolega iz Južnog Sudana Salva Kiir sastali su šest puta od nedjelje kako bi iskovali sporazum koji je ključ za oživljavanje gospodarstava dviju zemalja, nakon što su se u travnju njihove vojske našle nadomak sveopćeg rata oko sporne granice. Afrička unija je posredovala oko sporazuma a Vijeće sigurnosti UN je zaprijetilo sankcijama ako se on ne postigne. Postoji nada da će sporazum dovesti do uspostave demilitarizirane zone duž granice, prema izvorima iz izvorima iz izaslanstava i izjavama angažiranih diplomata. Dok bi sigurnosni sporazum trebao za obje zemlje osigurati prihode od prodaje nafte nužne da izbjegnu gospodarski kolaps, one trebaju riješiti i nekoliko drugih sukoba preostalih nakon odcjepljenja Južnog Sudana u srpnju 2011. One još uvijek trebaju utvrditi svoju 1,800 km dugu zajedničku granicu, na kojoj je najmanje pet spornih dijelova. Njihova sudbina vjerojatno će morati biti odlučena u budućim pregovorima ili kroz međunarodnu arbitražu.
PEKING
Kineski sud potvrdio je u četvrtak odluku o kazni za utaju poreza donesenu protiv najpoznatijega kineskog disidenta Aija Weiweija, u sudskom procesu koji baca još veću sjenu na otprije poznatu lošu reputaciju te zemlje, kada su u pitanju ljudska prava, prenose agencije. Sud u Pekingu još je u srpnju odbio žalbu Aija Weiweija na kaznu od 2,4 milijuna dolara zbog utaje poreza, u slučaju za koji on tvrdi da je dio kampanje zastrašivanja kojom se želi zaustaviti njegovo kritiziranje vlade."Ovaj je sud obična sramota", rekao je Ai, čiji je prošlogodišnji tromjesečni boravak u zatvoru podigao na noge međunarodnu zajednicu. "Sud ne poštuje činjenice niti nam daje priliku da izložimo što želimo, niti vodi računa o pravima poreznih obveznika", rekao je novinarima. Ai je od Okružnog suda Chaoyang zatražio da uvaži njegovu žalbu na raniju sudsku presudu u predmetu protiv umjetnikove kompanije za dizajn Beijing Fake Cultural Development Ltd. "Iz ovakve odluke možemo zaključiti da u Kini pravedna sudska odluka ne postoji", rekao je umjetnik i veliki kritičar kineske vlade. Oko 30.000 ljudi novčanim donacijama pomaže Aiju platiti veliku kaznu, a do danas su uspjeli prikupiti više od 8,45 milijuna juana, što je gotovo polovina iznosa koju Weiwei, kako tvrde kineske vlasti i pravosuđe, duguje na ime poreza i globa. Umjetnik je rekao kako sav donirani novac namjerava vratiti.
NEW YORK
Američka državna tajnica Hillary Clinton u srijedu je, tijekom sastanka u New Yorku s mianmarskim predsjednikom Theinom Seinom, izjavila kako SAD počinje s ukidanjem zabrana na uvoz proizvoda iz te azijske zemlje. "Počet ćemo s ukidanjem zabrana na uvoz mianmarskih proizvoda u SAD", rekla je Clinton nakon razgovora s Seinom, održanog na marginama Opće skupštine UN-a. Takva američka odluka uslijedila je kao "priznanje kontinuiranom napretku Mianmara na putu reformi te kao odgovor na zahtjeve vlade i oporbe", rekla je šefica američke diplomacije. Na taj način "SAD čini korak dalje u normalizaciji trgovinskih odnosa s Rangoonom", rekla je Clinton, dodavši kako se nada kako će mianmarski narod dobiti više prilika za prodaju svojih proizvoda na američkom tržištu. Mianmarski predsjednik, koji je prije 18 mjeseci počeo provoditi važne političke reforme u zemlji, u povijesnom je posjetu SAD-u i UN-u. Nedavno je SAD posjetila i mianmarska oporbena čelnica Aung San Suu Kyi, koja je dočekana uz najveće počasti.