ZAGREB - Novi zakon o koncesijama omogućit će učinkovitiji i transparentniji sustav koncesija te intenzivirati ulazak privatnog kapitala i jačanje gospodarskih aktivnosti, izjavio je danas zamjenik ministra financija Boris Lalovac, predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog navedenog zakona u prvom čitanju. Lalovac je istaknuo kako zakon definira tri vrste koncesija, sukladno pravnoj stečevini EU. To su koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra kao ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje općeg ili drugog dobra od interesa za državu. Taj je zakonski prijedlog, u prvom čitanju, dobio potporu saborskih klubova, no oni oporbeni isticali su potrebu da se autoceste u koncesiju mogu dati samo temeljem posebnog zakona, odnosno odlukom Sabora. Ivan Šuker (HDZ) smatra da bi se autoceste trebale tretirati na poseban način, odnosno da bi se o davanju autocesta u koncesiju trebao izraditi poseban zakon ili raspisati referendum. Najavio je da će HDZ prihvatiti novi zakon o koncesijama prihvate li se ti njihovi prijedlozi. Damir Kajin (IDS) rekao je kako treba postaviti pitanje donosi li se novi zakon zbog davanja u koncesiju autocesta. "Dalo bi se razmišljati da li uopće dati autoceste u koncesiju ili ne", kazao je Kajin, koji smatra da se o tome treba donijeti poseban zakon. Hrvatski laburist, rekao je Nikola Vuljanić, sigurni su da se koncesije ne bi trebale davati ako posao može raditi država ili lokalna samouprava. Smatra da ono što je profitabilno ne bi trebalo davati u koncesije, kao ni šume ni vode, osim kad je riječ o distribuciji vode. Sličnog je mišljenja i kad su u pitanju Hrvatske autoceste. "Ako smo svojim novcem sagradili ceste, a ne znamo s njima upravljati rješenje nije koncesija nego drugačije upravljanje", kazao je.
ZAGREB - O statusu Jadranke Kosor u HDZ-u odlučivat će Visoki sud časti, izjavio je danas glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić, istaknuvši kako bivša predsjednica stranke svojim javnim istupima radi štetu HDZ-u, ali da ne želi prejudicirati odluke nadležnih stranačkih tijela. "O konkretnom njezinom statusu odlučivat će nadležna tijela stranke, odnosno Visoki sud časti. Ja ne mogu prejudicirati nikakva rješenja", kazao je Brkić novinarima u Hrvatskom saboru. Naglasio je kako se u ovom trenutku ne vode nikakvi stegovni postupci, "niti bilo kakve priče i prijetnje da bi se nekoga izbacilo iz stranke". Potvrdno je odgovorio na pitanje radi li Kosor svojim izjavama štetu HDZ-u. "Ovakav način na koji pojedinci unutar stranke medijski istupaju, neke stranačke stvari iznose putem medija i razračunavaju se s vodstvom stranke putem medija, mislim da ne doprinose boljitku stranke", poručio je Brkić. Upitan traži li Kosor dozvolu stranke za javne istupe, Brkić je odgovorio kako nema potrebe da bilo tko traži takvu dozvolu.
ZAGREB - Udruga pravnika Vukovar 1991. pozvala je predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da bivšim zatočenicima omogući posjet Stajićevu kod Zrenjanina kako bi obilježili mjesta stradanja hrvatskih branitelja, ranjenika i civila u logoru koji se 1991. i 1992. nalazio u tom mjestu, priopćeno je danas iz Udruge. U pismu, uručenom srbijanskom predsjedniku Nikoliću preko hrvatskog veleposlanika u Srbiji, Udruga podsjeća na dosadašnje neuspjele pokušaje, koje su planirali za 3. listopada, odnosno 17. listopada 2009. s još dvjestotinjak bivših zatočenika te napominju kako, unatoč dobroj volji i razumijevanju dijela lokalnih i vojvođanskih političkih čelnika, posjete nije dopustila tadašnja aktualna vlast Republike Srbije.
ZAGREB - Vlasnik papirne industrije PAN Marinko Mikulić posvjedočio je danas na suđenju u slučaju Fimi medija da je na nagovor bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova glasnogovornika Ratka Mačeka HDZ-u donirao 1,3 milijuna kuna gotovine za koju nije dobio nikakvu potvrdu. Maček ga je, tvrdi, i nakon odlaska s dužnosti u svibnju 2009. tražio da s njegovom privatnom tvrtkom sklopi ugovor na 40 tisuća kuna mjesečno kako bi riješio Mikulićev spor s državom zbog koje mu je bio blokiran račun. Mačeka je, kaže, zamolio da mu sredi kontakte u vladi kako bi se "riješile nepravde" prema njegovu poduzeću, a on je osim 40 tisuća kuna mjesečno tražio i "nagradu kada se spor pozitivno riješi", posvjedočio je Mikulić čiji je iskaz bio prepleten mnogim kontradiktornostima u odnosu na njegovo ranije svjedočenje u istrazi. Tako je primjerice porekao raniju tvrdnju da je novac za stranku donirao kako bi se riješio njegov spor s državom, ali i dio iskaza u kojemu je tvrdio da se tadašnji rizničar HDZ-a Mladen Barišić pozivao na premijera i njegova glasnogovornika. S Mačekom ga je još 2005. upoznao Sanader, rekavši mu da se javi i s njim dogovori prikupljanje novca za stranku. Premijerov glasnogovornik potom je zatražio da skupi oko četiri milijuna, nakon čega je Mikulić pribavio 1,3 milijuna kuna i u nekoliko ih navrata odnio u središnjicu HDZ-a. Novac je, kaže, prikupio od istomišljenika, a dao je i vlastiti, a na primopredaji je uz Mačeka bila i blagajnica Branka Pavošević, koja je iznos, bez ikakve potvrde, zavela u svoju bilježnicu. Maček ga je naknadno upoznao i s Barišićem za kojega je znao da prikuplja novac za stranku. PAN je poslujući s Fimi medijom izrađivao promotivne materijale za HDZ, a za usluge je ispostavio račun od milijun kuna Fimi mediji i račun od oko 130 tisuća kuna stranci. Mikulić tvrdi da mu je Fimi medija sve uredno platila, dok je HDZ ostao dužan cijeli iznos. Barišić ga je osim poslovanja s Fimi medijom pokušao nagovoriti da donira još novca za stranku, no Mikulić na to navodno nije pristao.
HVAR - Požar na Hvaru, u kojem je izgorjelo oko 90 hektara borove šume, trave, makije i česmine, lokaliziran je jutros u 7,30 sati, doznaje se u Vatrogasnom središtu Split. Gasiteljima, koji su se cijelu noć borili s vatrom na nepristupačnom terenu u blizini vale Didina, između Sućurja i Bogomolja, u pomoć je jutros poslan kanader, pa je vrlo brzo požar stavljen pod nadzor. Vatru je gasilo 120 vatrogasaca s 30 vatrogasnih vozila.
KNIN - Kninski su policajci priveli 33-godišnjaka iz Kijeva, osumnjičenog za neovlašteni posjed i proizvodnju droge marihuane, izvijestili su danas iz Policijske uprave šibensko-kninske. Postupajući prema ranije prikupljenim saznanjima, djelatnici kninske policije su u Kijevu, u blizini obiteljske kuće 33-godišnjaka, pronašli malu plantažu marihuane. Po nalogu Županijskog suda u Šibeniku, policija je oduzela 97 stabljika visine od 22 do 137 centimetara koje je 33-godišnjak posadio tijekom svibnja.
ZAGREB - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje nedavno je objavio "Blago jezika slovinskoga (1649./1651.)" Jakova Mikalje, u transkripciji i uz popratnu studiju Darije Gabrić-Bagarić. Pojavu Mikaljina trojezičnoga rječnika smatra velikim datumom u povijesti hrvatskog jezikoslovlja i povijesti hrvatskoga književnog jezika, a samoga autora začetnikom rječničarstva jer u domaćoj tradiciji nije imao uzora. Po njezinim riječima bitna je odlika toga prvoga trojezičnog rječnika s hrvatskim kao polaznim jezikom te latinskim i talijanskim kao ciljnim jezicima, specifičan leksikografski postupak po kojem su hrvatske riječi obrađene kao u jednojezičnom rječniku, a sadržajno je zanimljiv zbog raznodijalektne građe i obilja specifičnog leksika. "Blago jezika slovinskoga" s približno 30.000 hrvatskih riječi ishodište je svih mlađih dopreporodnih leksikografskih ostvarenja i ugrađeno je u temelje svih rječnika nastalih do 19. stoljeća. Jakov Mikalja (1601.-1654.) bio je moliški Hrvat. Nakon što je kao svjetovnjak apsolvirao tri godine filozofije, stupio je 1628. u isusovački novicijat Svetoga Andrije u Rimu. Nakon druge godine novicijata poslali su ga poglavari 1630. u Dubrovnik, gdje je do 1633. bio učitelj gramatike u isusovačkoj gimnaziji u kojoj mu je rektor bio Bartol Kašić. Nakon dvogodišnjega studija teologije u Rimskom kolegiju počinje se baviti misijskim djelovanjem, najprije u Temišvaru, zatim Trnavi, a 1645. poglavari ga šalju u Loreto za hrvatskog ispovjednika u svetištu Gospe Loretske. Mikalja je na povratku iz misija 1645. donio gotov tekst rječnika na kojem je radio, po vlastitome, priznanju devet godina.
ZAGREB - Prvim od osam programa konkurencije večeras se u Kinu SC-a otvara osmi međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa 25 FPS, na kojem će se za nagrade žirija natjecati tridesetak recentnih filmova inovativnog i alternativnog izričaja. Filmovi u konkurenciji izabrani su između njih 1200 prijavljenih, a iako su žanrovski i stilski različiti, povezuje ih neki zajednički nazivnik. Večerašnji program "Prema nebu!" donosi četiri filma kojima, kažu organizatori, ni nebo nije granica - "Meteor" Matthiasa Muellera i Christopha Girardeta, "Ulica Clerkenwell 99" Sophie Michael, "We saw nothing but the uniform blue of the Sky" Damira Očka i "Dirljive priče" Nicolasa Provosta. U čast filmske vrpce koja se od iduće godine više neće proizvoditi, ove godine održat će se program "Ode filmu" u sklopu kojega će se svake večeri prikazivati po jedan kratki filmski klasik. Kao jedan od pionira filmske fantastike večeras se prikazuje Meliesov "Put na Mjesec" iz 1902. Nakon otvorenja festivala održat će se prvi u nizu performansa iz programa "Expanded Cinema", koji u Zagreb stiže iz londonskog Tate Moderna. "Svjetlosna glazba" Lis Rhodes instalacija je od dva međusobno suprotstavljena projektora koji gledatelja uranjaju prostor u kojem nastaje film. Ukupno Festival će prikazati skoro osamdeset filmova.