"Za sada ne mogu biti zadovoljan tijekom pregovora, očekivao sam da će oni brže naći neko zajedničko rješenje", rekao je Erjavec novinarima uoči zasjedanja parlamentarnog odbora za vanjsku politiku na kojoj je odgovarao na zastupnička pitanja.
"Arhar je u ime slovenske strane u razgovorima s Rogićem ponudio neka rješenja koja za hrvatsku stranu očito nisu prihvatljiva", rekao je Erjavec u vezi drugog sastanka dvojice opomoćenika dviju vlada za pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj koji je u utorak održan u Zagrebu.
Slovenija, istaknuo je slovenski ministar, i dalje smatra da je problem starih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb "sukcesijsko pitanje", a ima informacije da je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu spremna posredovati u tom sporu.
Ako Rogić i Arhar ne nađu bilateralno rješenje za to pitanje do kraja godine, do kada traje mandat koji je slovenska strana dala Arharu, to bi značilo da bilateralno rješenje nije moguće, rekao je Erjavec, odgovarajući na pitanje može li se Arharu sa slovenske strane produžiti mandat.
"Mi i dalje smatramo da je to sukcesijsko pitanje i da Hrvatska treba poštovati obveze koje je prihvatila", rekao je Erjavec.
Slovenski je ministar zadnjih mjeseci dao više izjava u kojima je sugerirao da je na stajalište Slovenije kako je jamstvo za staru deviznu štednju iz vremena bivše Jugoslavije davala Narodna banka Jugoslavije. Uz to, Erjavec je ustvrdio da je riječ o "tipičnom sukcesijskom pitanju" koje je kao takvo prihvatila i bivša hrvatska vlada tadašnje premijerke Jadranke Kosor tijekom pristupnih pregovora s EU-om te da je Kosor s tadašnjim premijerom Pahorom pristala na nastavak sukcesijskih pregovora u Baselu.
"Slovenija inzistira da Hrvatska mora poštovati obveze koje je dala prijašnja vlada da će se to rješavati u okviru sukcesije. Hrvatska vlada treba povući punomoći koje je dala Privrednoj banci Zagreb i Zagrebačkoj banci", rekao je Erjavec.
Riječ je o postupcima koji se vode pred hrvatskim sudovima, a u kojima je Ljubljanska banka tužena zbog dijela devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci koja im je bila isplaćena u Hrvatskoj, prebacivanjem potraživanja u hrvatski javni dug.
Slovenski ministar vanjskih poslova rekao da želi ispraviti netočne informacije koje se pojavljuju u Hrvatskoj da BIS nije spreman posredovati u pregovorima o Ljubljanskoj banci kao sukcesijskom pitanju. Kontaktirali smo Basel i ustvrdili da je BIS spremna rješavati to pitanje, izjavio je Erjavec.
Vezano na postupak ratificiranja hrvatskog pristupnog ugovora, Erjavec je rekao da Slovenija želi da Hrvatska što prije postane članicom EU-a, ali da će o ratifikaciji njenog pristupnog ugovora u Sloveniji odlučivati zastupnici u parlamentu i da o pitanju Ljubljanske banke treba naći prihvatljivo rješenje.